Njihova strana priče: Izvanredni studenti o Zakonu o studentskom radu – 'Konačno ćemo moći zaraditi koju kunu'

Izjednačavanje redovnih i izvanrednih studenata po osnovi studentskih prava nešto je o čemu se uvijek pričalo, a tema se aktualizirala u posljednjih godinu dana koliko traje proces osmišljavanja Prijedloga zakona o studentskome radu i njegova putovanja do Sabora.

Manje značajne razlike naspram redovnih studenata (poput prava na jeftiniju, subvencioniranu prehranu i prijevoz) odvajale su izvanredne studente od redovnih. No, pravo na rad preko student servisa ipak je najviše "žuljalo" izvanredne studente koji na to nisu imali pravo uz česte komentare da je njima novac "možda i potrebniji jer studiranje i plaćaju".

Podsjetimo, student zagrebačke Ekonomije Marko Leskovar pokrenuo je još prošle godine u veljači peticiju za prikupljanje potpisa potpore izvanrednim studentima koji također žele koristiti usluge studentskih centara u Hrvatskoj.

Kako nam je tada objasnio, na prvoj godini fakulteta na kojem studira, od izvanrednih studenata bilo je zaposleno svega 15-20%, što je po njegovom mišljenju poražavajuća brojka.

"Izvanredni studij se isključivo plaća iz prihoda izvanrednih studenata, ovih 15-20 % će nekako moći platiti školarinu, no što je s ostalih 80 %? Smatram kako svakako rješenje ne može biti odustajanje od studija. Ta brojka zaposlenih izvanrednih studenata nije nešto bolja ni na ostalim fakultetima u Hrvatskoj. Stoga smatram kako je nužno odobriti izvanrednim studentima rad posredstvom student-servisa, kako bi lakše dolazili do privremenog zaposlenja, te kako bi mogli platiti školarinu koja se plaća izravno iz naših prihoda", pojasnio nam je tada Marko.

Čini se da se s njime složio velik broj studenata i zainteresiranih članova jasvnosti jer je peticija sakupila 7 tisuća potpisa. No, ubrzo nakon prebrojavanja potpisa i slanja istih u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (na čelu kojega je tada bio ministar Barišić), izvanredni studenti najavili su prosvjed jer se MZOS mjesec dana nije oglašavao po ovom pitanju.

Radna skupina zadužena za rješavanje ovog "problema" ipak je oformljena nakon sjednice Vlade RH održane 2. veljače, a prvi puta se sastala 14. ožujka 2017. godine.

...Priprema se Zakon o studentskom radu: Saznali smo koji će studentski predstavnici raditi na njemu...

Nakon toga krenulo je usuglašavanje interesnih strana, osmišljavanje Prijedloga nacrta zakona o studentskome radu, ali i lobiranje onih "za" i "protiv" čitave ideje. Trebalo je čekati više od godine dana da spomenuti Prijedlog zakona napokon otputuje u Sabor (što se dogodilo tek u lipnju ove godine).

13. lipnja je Odbor za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora s 8 glasova "za", 1 glasom "protiv" i 1 "suzdržan" prihvatio Nacrt Prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova čime je učinjen još jedan korak prema konačnom usvajanju Zakona u Hrvatskom saboru, a dan nakon, 14. lipnja, po prvi puta je na dnevni red plenarne sjednice Hrvatskog sabora uvršteno i prvo čitanje Nacrta prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova što znači da u tjednima koji slijede, možemo očekivati prvu raspravu u Saboru.

U međuvremenu su se oglasili brojni političari, stručnjaci, ekonomisiti i profesori koji smatraju da je prijedlog Zakona manjkav i zapravo ugrožava studente kao ranjivu skupinu na tržištu rada te upozoravaju na potencijalne propuste koji bi poslodavcima omogućili eksploataciju studentske radne snage. No, rijetko se u javnost iznosi mišljenje onih koji su cijelu priču i "zakotrljali" – izvanrednih studenata i onih koji su na njihovoj strani (smatraju da bi im se trebalo omogućiti pristupanje tržištu studentskih poslova).

...Ministarstvo financija protiv ideje da izvanredni studenti rade preko studentskog servisa...

Upitali smo neke od izvanrednih studenata koje je njihovo mišljenje o upućenom prijedlogu, veseli li ih mogućnost da će moći raditi i zaraditi?

"Super je stvar što napokon imam priliku raditi preko student servisa, a vjerujem da su i ostali zadovoljni. Trebalo se to i prije pokrenuti, ali eto. Veselim se svom prvom poslu i nadam se da se Zakon po tom pitanju neće mijenjati", kaže nam M.B.

"Do unazad nekoliko godina izvanredni studenti su bili većinom ljudi koji su, želeći napredovati u svom poslu, odlučili upisati određeni fakultet. No, u posljednje vrijeme se to znatno promijenilo. Svega nekoliko izvanrednih studenata je zaposleno, a većina je upisala izvanredne studije samo zato što, nažalost, nisu uspjeli upisati redovni studij. Mislim da je to dobar potez jer će si i izvanredni studenti konačno moći zaraditi koju kunu. Problem je kod nas što su studenti u većini slučajeva malo plaćeni za svoj rad i na tome bi se itekako trebalo poraditi", upozorava A.R.

"Ne vidim ništa loše, jer danas je takva situacija u državi da je i minimalan iznos isplate novca bilo kojem studentu dobrodošao. Osobito izvanrednim studentima jer si moraju sami (ili uz pomoć roditelja) platiti godinu na fakultetu. Faktički bi im studentski servis samo mogao pomoći, a poslodavac ako zaključi kako je student kvalitetan u radu, možda ga kasnije i zaposli", smatra D.J.

"Po meni je dobar taj Zakon jer omogućava studentima da rade. Budući da smo već izvanredni i plaćamo faks pa da si i možemo zaraditi za njega! I ovako i onako radimo za siću, a ovako s ugovorom možemo si smjene posložiti i dogovarati izlazak na ispite te imati ipak nekakva prava što kao radnici nemamo", smatra M.B.

Na kraju ipak treba upozoriti na kritike koje već neko vrijeme stručnjaci i oporbenjaci upućuju autorima Prijedloga zakona, a koje se tiču okvira za dostojne uvjete rada studenata i mehanizama zaštite od zlouporabe tog rada, točnije – njihovog nedostatka. Osim omogućavanja rada izvanrednim studentima, Zakon bi svakako trebao zaštititi studente od loših poslodavaca i izrabljivanja, definirati dostojanstvenu minimalnu satnicu za obavljanje posla, ali i spriječiti neravnotežu ili negativne posljedice upliva novih studenata na tržište rada na sudbinu i radne uvjete redovnih i stalnih radnika, ali i dosadašnjih, redovnih studenata.