Vodič za brucoše

Pet godina muke i odricanja, a onda nema posla: Mlada magistrica ozbiljno razmišlja da se zaposli u dućanu

MojFaks | Karijera, 20.10.2021., Autor: Lidija B.



Nakon studija, neki se mladi suočavaju s velikim problemima na tržištu rada.
Foto: google maps/street view

'Mnogi od mojih kolega već rade po shopping centrima...'

Iako je mjera pripravništva/zapošljavanja za stjecanje prvog radnog iskustva u javnim službama iz područja zdravstva, školstva, socijalne skrbi i kulture, čiji je nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), trebala omogućiti prije svega mladim ljudima bez radnog iskustva da u svijet rada uđu na 12 mjeseci te nakon toga dobiju mogućnost polaganja stručnog ispita, mjera je u praksi naišla na brojne poteškoće.


"Pet godina rada, muke, odricanja, a onda se nemate gdje zaposliti. Računali smo da nam je šansa za ulazak u škole mjera 'volontiranja, ali je to ukinuto", govori za Slobodnu Dalmaciju diplomirana pedagoginja iz Splita.


>>>Dani 'čamljenja' na burzi završili su: Sljedeće godine 2000 mladih napokon kreće s odrađivanjem pripravničkog<<<


Nakon ukidanja mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, nadali su se da će posao naći barem preko mjere pripravništva, da će tako nešto naučiti od mentora i steći potrebna znanja jer, kako tvrdi ova mlada pedagoginja, na fakultetu nisu imali prakse ni deset posto.


"Da ćemo tako dobiti šansu barem za polaganje stručnog ispita. Ali ni od toga ništa. Stalno se mijenjaju propisi, stvorila se zavrzlama s tim i neki od ravnatelja otvoreno su nam rekli kako je to sve vrlo zbunjujuće i da ne znaju na koji nas način zaposliti. Čak i onim školama kojima fale stručni suradnici i učitelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) ne odobrava zapošljavanje pripravnika. U cijelom Splitu, koliko znamo, ove godine odobreno je zapošljavanje samo pet pripravnika u školama", govori.


Sada se pita što da rade. "Navodno novog natječaja nema do travnja iduće godine. Kao diplomirana pedagoginja, magistrica pedagogije, sad ozbiljno razmišljam da se zaposlim u nekom dućanu. Mnogi od mojih kolega već rade po centrima. Živjeti od zamjene do zamjene nema nekog efekta, a sjediti doma je grozno!", dodaje ova mlada djevojka koja se, kao i brojni njezini vršnjaci, nakon stjecanja diplome našla u nemogućoj misiji traženja prvog posla u struci.


>>>Mladi zdravstveni radnici ogorčeni: 'Zovete umirovljenike upomoć, a mi sjedimo kod kuće i čekamo posao!'<<<


Prema podacima MZO-a, od 2018. godine otkad je HZZ pokrenuo tu mjeru (financiranu od strane Europskog socijalnog fonda), u odgojno-obrazovnim ustanovama (vrtići, škole, učenički domovi) koristilo ju je 300 osoba. Podsjetimo, zapošljavanje putem te mjere predviđeno je na radnim mjestima stručnih suradnika (knjižničari, pedagozi, psiholozi, logopedi, defektolozi itd.), kao i učitelja, nastavnika te odgajatelja u učeničkim domovima.


Nakon više od pola godine staža ne možeš biti pripravnik


Prvi su na te probleme upozorili mladi psiholozi-pripravnici, što je kadar koji posebno nedostaje u školama, a koji su alarmirali javnost kako je većina njih nakon isteka pripravničkog staža od godinu dana – čak i kada postoji nasušna potreba za njima u toj školi – doslovno bačeni na cestu. I dok oni nisu uspjeli zadržati željeno radno mjesto u školama, nove generacije, među kojima je i naša sugovornica pedagoginja, sada u škole putem mjere pripravništva jedva da mogu i ući.


"Svatko tko ima više od šest mjeseci staža više se ne može ni kandidirati za pripravnika. A što smo mi trebali raditi nakon diplome dok dočekamo tu mjeru? Većina radi po zamjenama, nekad vas zovu u školu doslovno na par dana ako je netko na bolovanju, na primjer. Ako si stalno po zamjenama, nakupi se i više od šest mjeseci, ali onda ništa od pripravništva", prepričava magistrica još jedan od apsurda. Ne čudi stoga ogorčenost ovih mladih ljudi koji su se našli u ovoj situaciji.


Ništa do iduće godine


Sudeći prema odgovoru iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), ulasku u škole putem mjere pripravništva, barem ova generacija mladih, ne mora se nadati prije iduće 2022. godine.
Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje za 2021. godinu odredio je kvotu za zapošljavanje 280 pripravnika u obrazovanju i to 92 pripravnika u vrtićima te po 94 pripravnika u osnovnim te srednjim školama. Svaka škola mogla je iskazati potrebu za zapošljavanjem samo jednog pripravnika (na mjestima pedagoga, psihologa, učitelja itd.), međutim, rok za prijave istekao je 25. ožujka ove godine, dok se ugovori s novim pripravnicima, nakon dobivene suglasnosti MZO-a i provedenog javnog natječaja, trebaju potpisati najkasnije do 30. studenog.


Iz MZO-a objašnjavaju kako škole mogu zatražiti odobravanje novih zapošljavanja. "Sukladno propisima, školske ustanove u skladu sa svojim potrebama mogu zapošljavati osobe na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika na postojećim upražnjenim radnim mjestima, odnosno na novim radnim mjestima uz prethodnu suglasnost Ministarstva koje procjenjuje opravdanost potrebe za novim zapošljavanjem. Na natječaje se mogu javiti i osobe bez prethodnog radnog iskustva. Osobe koje se prvi put zapošljavaju radni odnos kao pripravnici, a pripravnički staž traje im 12 mjeseci nakon čega su obvezne u roku od godinu dana položiti stručni ispit", ističe se u odgovoru MZO-a.


>>>SOR BAJ BAJ! Umjesto simbolične naknade – plaća: Od sljedeće godine ukida se stručno osposobljavanje<<<


Što se tiče mjere pripravništva koja se financira iz Europskog socijalnog fonda, nastavljaju dalje, nakon što Hrvatski zavod za zapošljavanje obavijesti Ministarstvo o novoj kvoti za 2022. godinu, sve će odgojno-obrazovne ustanove o tome biti obaviještene te će moći iskazati svoj interes za korištenje mjere.


U školama nedostaje psihologa i pedagoga


Dok u školama kronično nedostaje kadra poput psihologa, a podaci ukazuju kako ih nema gotovo 60 posto osnovnih škola, nešto je bolje stanje s pedagozima. Broj stručnih suradnika, prema Državnom pedagoškom standardu (DPS) vezan je za veličinu škole, odnosno broj učenika u nekoj školi.


DPS tu ide na ruku pedagozima budući da izrijekom navodi kako čak i osnovne škole s najmanjim brojem đaka (ispod 180) smiju zaposliti samo dva stručna suradnika "od kojih jedan mora biti pedagog". Nešto manja potražnja za pedagozima u obrazovnim ustanovama možda leži i u tome što ih trenutačno ima oko 90 posto škola, odnosno u osnovnim školama trenutačno ih radi 808 (od 920 matičnih ustanova) a u srednjima 347 (od oko 400 srednjih škola).


izvor: Slobodna Dalmacija


pripravnicipraksastručni suradniciučiteljipedagozipsiholoziMZOEuropski socijalni fondzapošljavanjestručni ispitprvi posaostruka


Prati nas na Instagramu!