facebook,
whatsapp
"U HZZ-u su zadnji put posao sredili sami sebi", kaže jedan od komentara na društvenim mrežama na temu savjetodavaca HZZ-a i samog Zavoda. Ta rečenica samo govori kakav su dojam ljudi iz različitih dijelova Hrvatske kroz godine stekli o radu HZZ-a.
Sve u svemu, Hrvati nemaju baš pozitivno mišljenje o HZZ-u jer se ondje uglavnom skroz naživciraju i danima psihički skupljaju snagu da ondje uopće i odu ili se samo telefonski ili mailom čuju sa savjetodavcem. Ljudi su se već otkada počeli šaliti da legenda kaže da je Zavod nekome zaista jednom i našao posao, ali da nitko ne poznaje tu osobu. A kako i bi kada se mnogi ispisuju s HZZ-a jer smatraju da od njega nikakve koristi, a u razgovoru s mladim ljudima može se čuti da su se ispisali i zbog zaposlenika, odnosno, savjetodavaca. Oni su tu kako bi osobu usmjerili, upisali ju u sustav s obrazovanjem i zanimanjem, vještinama te potrebnim znanjem za određeno područje te joj naposljetku pomogli u traženju posla. Rade li to svi savjetodavci? Kako nam mladi kažu – ne rade.
"Prije četiri godine završio sam ekonomiju/poslovanje i menadžment. Doslovno mi tako i piše na diplomi. Dođem do tete, bok bok, ja bi htio raditi.Ona me pita gdje da me piše. Ja joj kažem da napiše ono što piše na diplomi. Ona odgovara da vidi da je u pitanju ekonomija, ali da ona to kao nema za uvesti pa me stavila u MULTIMEDIJU. Zašto? Ona je rekla pošto znam Photoshop, HTML i CSS te video editing i da imam veće šanse nego ovako k\'o ekonomist bez iskustva. Ali nisam ih više nikad vidio, doslovno samo taj puta"
"Ja se vodim samo kao pedagog jer oni \'nemaju povijest u sustavu\', a bitno da me htjela uvesti kao programera i \'actually\' mi slala natječaje za programiranje jer eto u životopisu puno toga znam na kompu"
"Mene strpali u magistru grafike...iako sam grafički dizajner...što je milenijski pomak jer sam prije bila grafički inženjer. S istom diplomom"
"Prije nego što su osmislili kategoriju, kulturologe su na riječkom HZZ-u uvodili kao profesore sociologije, novinare i slobodne umjetnike"
"Komunikacijski menadžment, moraš birati hoće li te zapisati u komunikologiju ili ekonomiju. Ali je bila daleko pristojnija od kolege koji je zaključio da nikad neću naći posao s tim"
"Meni su nudili da se prekvalificiram u pomoćnog kuhara... završio sam inače filozofiju i povijest"
"Došao ja, mag.pharm, žena me gleda blijedo, češka se iza uha, zove drugu, hihoću se, treća vidjela pa šnjofa mirisne soli da ne padne u nesvijest, i na kraju kažu one meni skupa: \'A što ćeš ti dečko ovdje?\' Pa rekoh ne znam ja, meni samo rekli da se prijavim"
"Zamisli tek razgovor kad kažeš da si magistar muzikologije i magistar muzike – čembalist. Odgovor savjetodavca bio je: \'Aha. Profesor.\'"
"Došla sam se prijaviti na HZZ kao magistra novinarstva pa mi je savjetodavka rekla zašto se ne idem prekvalificirati u kuhara pa da njoj bude lakše mene uvesti u sustav"
Sve u svemu, Hrvati nemaju baš pozitivno mišljenje o HZZ-u jer se ondje uglavnom skroz naživciraju i danima psihički skupljaju snagu da ondje uopće i odu ili se samo telefonski ili mailom čuju sa savjetodavcem. Ljudi su se već otkada počeli šaliti da legenda kaže da je Zavod nekome zaista jednom i našao posao, ali da nitko ne poznaje tu osobu. A kako i bi kada se mnogi ispisuju s HZZ-a jer smatraju da od njega nikakve koristi, a u razgovoru s mladim ljudima može se čuti da su se ispisali i zbog zaposlenika, odnosno, savjetodavaca. Oni su tu kako bi osobu usmjerili, upisali ju u sustav s obrazovanjem i zanimanjem, vještinama te potrebnim znanjem za određeno područje te joj naposljetku pomogli u traženju posla. Rade li to svi savjetodavci? Kako nam mladi kažu – ne rade.
Izvor: zastita.info
Ono što smo saznali u razgovoru s mladima koji su diplomirali unazad 10 ili pet godina pokazuje da neki savjetodavci uopće ne znaju raditi svoj posao ili ga rade ofrlje te postavljaju zaista čudna pitanja po kojima se može vidjeti da nisu niti najmanje informirani o vlastitom poslu i onome što bi trebali učiniti. Tako nerijetko uopće ne razumiju određena zanimanja i diplome pa mlade dovode do ludila. Upravo na tu temu smo razgovarali s mladim Hrvatima koji su podijelili svoje priče o tome na Twitteru. Ovo su neki od odgovora koji tjeraju i na smijeh i na plač te eventualno probijanje ekrana glavom:
"Prije četiri godine završio sam ekonomiju/poslovanje i menadžment. Doslovno mi tako i piše na diplomi. Dođem do tete, bok bok, ja bi htio raditi.Ona me pita gdje da me piše. Ja joj kažem da napiše ono što piše na diplomi. Ona odgovara da vidi da je u pitanju ekonomija, ali da ona to kao nema za uvesti pa me stavila u MULTIMEDIJU. Zašto? Ona je rekla pošto znam Photoshop, HTML i CSS te video editing i da imam veće šanse nego ovako k\'o ekonomist bez iskustva. Ali nisam ih više nikad vidio, doslovno samo taj puta"
"Ja se vodim samo kao pedagog jer oni \'nemaju povijest u sustavu\', a bitno da me htjela uvesti kao programera i \'actually\' mi slala natječaje za programiranje jer eto u životopisu puno toga znam na kompu"
"Mene strpali u magistru grafike...iako sam grafički dizajner...što je milenijski pomak jer sam prije bila grafički inženjer. S istom diplomom"
"Meni je moja savjetodavka rekla da ću više šanse imati sa svojim zanimanjem (upravni referent) ako promijenim spol pošto je to (kakti) žensko zanimanje. Htjela mi je napisati pomoćni konobar/radnik na proizvodnoj liniji. Pobrala je \'pedalu\' skupa sa svojom ustanovom"
"HZZ u Osijeku 2011. godine, ja završio filozofiju i hrvatski jezik, stavili mi da sam završio hrvatski jezik i knjižničarstvo. Nemaju oni filozofiju u evidenciji. Znaš ono, filozofija je disciplina stara samo 3 000 godina, nisu stigli to upisati"
Izvor: Shutterstock
"Supruga mi je arhitekt i etolog. Sjela je kod žene koja je počela plakati nakon jedno pola sata pokušavanja rješavanja ženinih kvalifikacija, i polako joj pomogla da sve riješe. Uplakana žena je nešto tipa viši savjetnik u HZZ-u"
"Prije nego što su osmislili kategoriju, kulturologe su na riječkom HZZ-u uvodili kao profesore sociologije, novinare i slobodne umjetnike"
"Komunikacijski menadžment, moraš birati hoće li te zapisati u komunikologiju ili ekonomiju. Ali je bila daleko pristojnija od kolege koji je zaključio da nikad neću naći posao s tim"
"Meni su nudili da se prekvalificiram u pomoćnog kuhara... završio sam inače filozofiju i povijest"
"Meni, kao \'informatičaru\' plot twist je nastupio u trenu kada mi je savjetnica, inače magistra novinarstva, rekla: \'Vi ste informatičar pa razumijete, da joj sustav ne da da izabere informatičar XYZ iz drop down menua\'"
Izvor: Shutterstock
"Završila sam Autorsku školu slikanja na Agori. Upisuje se u radnu knjižicu, ali budimo realni, to je tečaj. Teta na HZZ-u oduševljena jer me odmah može ubaciti za asistenticu u školi. Morala sam je uvjeravati da se to ne može"
"Došao ja, mag.pharm, žena me gleda blijedo, češka se iza uha, zove drugu, hihoću se, treća vidjela pa šnjofa mirisne soli da ne padne u nesvijest, i na kraju kažu one meni skupa: \'A što ćeš ti dečko ovdje?\' Pa rekoh ne znam ja, meni samo rekli da se prijavim"
"Zamisli tek razgovor kad kažeš da si magistar muzikologije i magistar muzike – čembalist. Odgovor savjetodavca bio je: \'Aha. Profesor.\'"
"Moje prijavljivanje na HZZ kao diplomirani anglist i antropolog naišlo je na komentar savjetodavke: \'Anglist... Stavit ću profesor engleskog. A što ti dođe to antropolog? Nemamo to u sustavu\'. Prijavljen sam kao profesor engleskog. Na papiru je rukom dopisano \'ANTROPOLOLOG"\'
"Došla sam se prijaviti na HZZ kao magistra novinarstva pa mi je savjetodavka rekla zašto se ne idem prekvalificirati u kuhara pa da njoj bude lakše mene uvesti u sustav"
"Na molbu da me registriraju kao tražitelja posla inzistiraju da je to nemoguće jer sam zaposlena (na određeno u bircu). Ja izguglala i na njihovom webu im našla definiciju. Raspitivah se za poticaje za samozapošljavanje jer sam pisala seminar na faksu. Dođem gore, pita me jesam nezaposlena, ja kažem nisam, ona kaže nemamo što razgovarati. Ja pokušala objasniti da planiram uskoro u to, ali za sad sam student. Okrenula se i ostavila me u uredu"
Izvor: Shutterstock
Ivana Petrić
foto: Shutterstock/gpk.hr
