Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Zašto inženjeri i informatičari imaju daleko veće plaće od sociologa i psihologa?

MojFaks | Karijera, 21.01.2021., Autor: Lidija B.



Već godinama na vrhu najplaćenijih radnika su informatičari i inženjeri
Foto: tsyhun/Shutterstock

Plaće osoba koje su studirale za liječnička, farmaceutska, inženjerska i informatička zanimanja znatno su veće od plaća onih koji su završile studije kulture i umjetnosti, društvenih i humanističkih disciplina.

Poznato je da stjecanje visokog obrazovanja donosi veću plaću. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2018. godine, prosječna mjesečna neto plaća fakultetski obrazovanih radnika u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 8810 kuna, dok su radnici sa završenom srednjom školom zarađivali samo 5250 kuna, piše Poslovni.hr.


...Je li ovo najteži zagrebački faks? 'Na početku su nas plašili da je prosjek studiranja 9 godina…'...


Sličan odnos plaća prema razini obrazovanja vrijedi već desetljećima. Budući da radnici s visokim obrazovanjem zarađuju bitno više od radnika sa srednjim obrazovanjem, vrlo je vjerojatno da su mnogi mladi ljudi upisali studijske programe na visokim učilištima kako bi tijekom radne karijere ostvarivali veća primanja. Osim razlika u plaćama prema razini obrazovanja, postoje i razlike u plaćama između radnika koji su stekli visoko obrazovanja.


Informatičari i dalje u vrhu po primanjima


Pohađanje i završavanje različitih studijskih programa istog trajanja naposljetku donosi različita primanja. Nisu raspoloživi, međutim, precizni statistički podaci o prosječnoj ili srednjoj zaradi prema završenom studijskom programu. Neku približnu sliku o razmjerima razlika u plaćama između skupina koje su završile različite studijske programe pružaju podaci o zaradama po skupinama djelatnosti, pod pretpostavkom da u njima prevladavaju pojedine profesije koje su tipične za te djelatnosti.


...Ništa od posla? Hrvatska pri samom vrhu po nezaposlenosti mladih: Samo par zemalja još gore od naše...


Tako u djelatnostima zdravstvene zaštite, na primjer, prosječna neto plaća fakultetski obrazovanih radnika iznosi 11.270 kuna mjesečno, a u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 12.440 kuna. Nasuprot tome, radnici s visokim obrazovanjem koji rade u sektoru kreativnih, umjetničkih i zabavnih djelatnosti zarađuju znatno manje, samo 7920 kuna.


Kada bi se podaci odnosili na pojedinačne studijske programe odnosno profesije, razlike bi vjerojatno bile još izraženije. To pokazuju precizniji podaci iz razvijenih zemalja.
U Nizozemskoj, na primjer, doktor stomatologije ima početnu godišnju plaću od 61.200 eura, a doktor medicine 50.900 eura, dok magistar umjetnosti i kulture zarađuje samo 25.400 eura.
Slični odnosi vrijede i u SAD-u gdje srednja godišnja plaća osoba koje su završile zdravstvene i medicinske programe na razini diplomskog studija iznosi 128.200 dolara, a osoba koje su završile studij farmacije i farmaceutskih znanosti 117.500 dolara, dok se srednja plaća osoba koje su završile različite umjetničke, izvođačke i kulturne programe na istoj razini kreće od 54 do 63 tisuće dolara.


Visok položaj na ljestvici plaća u Hrvatskoj vjerojatno zauzimaju inženjeri i informatičari. Na takav zaključak upućuje podatak prema kojem visokoobrazovani radnici u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda u prosjeku primaju 12.120 kuna mjesečno, a slični radnici u proizvodnji električne opreme zarađuju 11.430 kuna, dok radnici iste razine obrazovanja u djelatnostima računalnog programiranja i savjetovanja imaju prosječnu plaću od 10.480 kuna.


...Veći minimalac za studente i bolje satnice ove godine: Provjerite koji je posao 'najmasnije' plaćen i što preporučuje SC...


Precizniji podaci iz razvijenih zemalja također pokazuju da su inženjerske i informatičke profesije među najplaćenijima. Tako u Nizozemskoj prosječna početna godišnja plaća stručnjaka za računalnu znanost iznosi 46.000 eura, za elektrotehniku 45.000 te za strojarstvo 44.600 eura. Kada je riječ o SAD-u, osobe koja su završile diplomski studij elektrotehnike zarađuju u prosjeku 111.860 dolara, strojarstva 106.840 dolara, primijenjene matematike 105.600 dolara, računalnog inženjerstva 101.500 dolara te računalne znanosti 99.900 dolara.


Nasuprot zaradama skupina koje su završile inženjerske i informatičke studijske programe stoje zarade skupina koje su završile programe u društvenim i humanističkim disciplinama. Dok za Hrvatsku nema mogućnosti niti približne procjene, podaci za prethodno spomenute zemlje pokazuju da su te zarade bitno manje. Tako se u Nizozemskoj početna godišnja zarada stručnjaka za politologiju, medije, komunikaciju, sociologiju, socijalni rad, psihologiju i filozofiju kreće od 29 do 32 tisuće eura. U SAD-u stručnjaci za socijalni rad zarađuju 55 tisuća dolara godišnje, a za sociologiju i psihologiju oko 64 tisuće dolara, dok povjesničari umjetnosti primaju oko 66 tisuća dolara.


Ključ u zahtjevnosti studija ili potražnji?


Nedvojbeno je da postoje velike razlike u plaćama između skupina osoba koje su završile različite studijske programe, i u Hrvatskoj i u svijetu. Plaće osoba koje su završile studije za liječnička, farmaceutska, inženjerska i informatička zanimanja znatno su veće od plaća osoba koje su završile studije kulture i umjetnosti te društvenih i humanističkih disciplina.
Izvori razlika u plaćama vjerojatno su razlike u obilježjima studija i rada. Uvjet je ulaska u spomenuta visoko plaćena zanimanja pohađanje i završavanje vrlo zahtjevnih sveučilišnih studija, a u obavljanju tih profesija prevladavaju vrlo zahtjevni radni zadaci.


...Utjecaj korone na studentske poslove: Neki morali dolaziti na posao iako su trebali biti u samoizolaciji! U samo jednoj branši posao ipak 'cvjeta'...


Osim toga, zacijelo postoji relativno velika potražnja za stručnjacima koji su završili takve studije. Navedene činjenice i njihovo značenje potrebno je imati u vidu prilikom vođenja porezne politike odnosno određivanja stopa poreza na dohodak od rada.


Izvor: Poslovni.hr


poželjni studijinajviša primanjainformatikastrojarstvodruštveno-humanističke zanostirazlike