Mojfaks.hr u Laganini

Dobri duh najlegendarnijeg doma uskoro odlazi: Priča o studentu za kojim će plakati cijela Sava

"Idemo se družiti već danas, sutra, nije bitno..."

27. travnja 2017 17:26
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Ako ste u posljednje četiri godine boravili u studentskom domu na Savi, zasigurno ćete prepoznati ovog studenta koji s razlogom nosi titulu jedne od najomiljenijih i najveselijih osoba od strane svojih sustanara. Ivan Filipović, studentima poznatiji kao Haro, apsolvent je povijesti i geografije na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

...Nostalgična: Pogledajte kako je izgledao kultni zagrebački studentski dom davne 1986. godine...


"Nisi sa Save ako ne znaš Haru"


Za one koji ga možda ne znaju, Haro je osoba koja svakodnevno uljepšava studentima dane sviranjem i pjevanjem na klupicama u dvorištu studentskog doma. Ovog mladića smo već upoznali i 8. ožujka, na Dan žena, kada su se on i njegovi prijatelji odlučili na prekrasnu gestu te svim tetama na Savi poklonili ružu i zapjevali nekoliko pjesama.


foto: privatna arhiva

...One su naše druge mame: Studenti iznenadili tete iz menze pjesmom i ružama...


Na Facebook grupi Save jedan student objavio je njegovu sliku uz natpis "nisi sa Save ako ne znaš ovog momka desno" nakon čega su uslijedili mnogi pozitivni komentari sustanara. Komentar s najviše lajkova glasio je kako bi Sava trebala organizirati najveću feštu kada ovaj student bude odlazio iz doma.


foto: Facebook@Studentski dom Stjepan Radić - Sava

Marko kaže kako Haru ne zna osobno, ali mu je dobro poznat zbog svoje društvenosti i svakodnevne svirke te ga kao takvog svi studenti u domu prepoznaju.

"Budući da je na Savi već običaj popunjavanje klupica čim je malo ljepši dan, već se počinju polako raspoznavati lica koja i ne znamo na nekoj osobnoj razini. Čisto znamo nekoga jer je na Savi i jer je društven. E pa, Haro je prototip takve osobe. Gitara ili ukulele u rukama, osmijeh i uvijek dobra svirka i pjesma. Popodne, ujutro, navečer, bila srijeda, petak ili ponedjeljak, svejedno je", otkriva nam ovaj student.

Stoga smo pitali Haru kako se nosi s tolikom \'popularnošću\', kako je sve počelo te što ga motivira da svakodnevno svira i pjeva studentima u domu.

Haro je nulti pacijent, a virus se proširio iz četvrtog paviljona


Kaže kako je sve počelo od četvrtog paviljona i kao \'virus\' se proširilo na cijelu Savu. "Jezgra ekipe je iz četvrtog paviljona, to su ljudi koji žive na Savi zajedno već par godina, dobro se znamo i jako smo homogeni. Naravno, sad nas ima sa cijele Save, možda čak i više nego iz četvrtog, ali tako smo se počeli okupljat\'. Nadalje, ova atmosfera nije nastala preko noći nego se nadograđivala sa godinama te se krug ljudi \'oko gitare\' postepeno širio", započinje ovaj student.


"Inficirana" ekipa iz četvrtog paviljona...foto: privatna arhiva
 
Dodaje kako je na Savi već četiri godine te je, kako kaže, kroz sve te godine upoznao dosta svirača, dobrih ljudi, pozitivnih ljudi koji su na zabavu gledali kao i on. "Ne moramo biti po noćnim klubovima svaki izlazak, možemo skupit par instrumenata i sami se zabavit\'", zaključuje ovaj simpatičan student.

Na Savi nikad više brucoša koji se lako izgube u pjesmi i druženju


Ove godine se ipak, ističe, dosta faktora posložilo i omogućilo njemu i njegovoj ekipi da tu atmosferu podignu na jednu veću, kako kaže, "domsku razinu".

...Tko nije bio na najglasnijoj Noći Save dosad? Nigdje se ne zabavlja, kao tamo gdje su studenti...


"Par svirača, uključujući i mene, smo na završnim godinama studija ili smo apsolventi. Tako smo na raspolaganje dobili puno slobodnog vremena, koje koristimo na ovaj način", nadovezuje se Haro.



Ističe kako sve ovo rade iz čiste zabave i ljubavi prema tome. Najdraže mu je, tvrdi, kada svojim sviranjem razveseli sustanare te mu se pridruže u pjevajući.

"Za mene nema ljepšeg osjećaja od onoga kada uspijem prenijeti sreću drugim ljudima. Da se u dobroj i opuštenoj atmosferi upoznajemo, družimo, zapjevamo, da maknemo malo glavu od svakidašnjih problema te da ljudima u domu (i gostima) pružimo neku oazu mira, gdje mogu biti sa svojim prijateljima/sami i ne razmišljati o tome hoće li položit ispit sutra ili će morati ić\' na neki drugi rok", zaključuje.


Svako je vrijeme dobro vrijeme za pjesmu, gitare i druženje...foto: privatna arhiva

Isto tako, ističe kako su uprava doma te zaštitari prepoznali njihove najbolje namjere te se oko svega, kaže, mogu dogovoriti s njima. Reakcije su, tvrdi ovaj student, većinom pozitivne. Od toga da mu ljudi priđu i zapjevaju s njima, ili se jednostavno, kaže, njišu u ritmu glazbe.

"Još nisam naišao na negativan komentar koji bi bio upućen direktno meni, možda se i priča negdje nešto, ali toga nisam svjestan. Čak nije stvar u tomu hoće li prići i zapjevat svaki puta (što je jako ugodno i lijepo) nego npr. kada je sunčan dan, a mi se zaletimo instrumentima prema dvorištu doma primjeti se kako ljudi izlaze na klupice, kako se zadržavaju, kako se njišu u ritmu, kako pjevaju sa svojih klupica i to je zapravo ono što ja volim nazvati \'duh Save\', ipak je ovo posebno mjesto", nastavlja ovaj student.

Sve ovo je, smatra, ponekad dvosjekli mač. Kako su saznali od uprave, na Savi je ove godine najviše brucoša do sada. Zbog toga se događa da se, kako kaže, lako "navuku" na sve to i zaborave obaveze na faksu, međutim, nastavlja, oni ih s vremena na vrijeme upozore na situaciju, kako su oni svoje ispite dali, te da nitko neće dati njihove ispite osim njih samih.

"Idemo se družit već danas, sutra, nije bitno"


Prokomentirao je i to kako se nosi sa svojom \'popularnošću\' i činjenicom da je vrlo poznat među studentima Save. Uz to se osvrnuo i na Markov komentar glede fešte.

"Društvene mreže k\'o društvene mreže, toliko su već dio naših života da su postale relevantne. Da se mene pita, ja bih najrađe bio anonimac koji voli izvadit gitaru, zasvirat i zapjevat sa društvom i kad to završi opet bit\' student Ivan Filipović u SD Stjepan Radić", kaže.


Kad se klupice popune, može se sjediti i na travi, afsaltu, dekici...foto: privatna arhiva

Međutim, kako kaže, stvari ne funkcioniraju tako te je toga svjestan. To ga, tvrdi, ne brine uopće jer mu daje poticaj da i dalje nastavi uveseljavati studente.

"Ljudi nas gledaju svakodnevno, prepoznaju, povežu face sa profilima na društvenim mrežama te se osjećaju puno sigurnije tamo staviti pozitivan komentar nego prići, što razumijem, to je trend danas ne samo u ovom slučaju nego u svemu. Naravno uvijek je lijepo vidjeti dobar komentar, da ljudi vide to što radiš, da cijene to što radiš, stvara ti dobar osjećaj da to nastaviš radit dalje", skromno zaključuje Haro.



Nastavlja kako je vidio Markov komentar te se "baš fino nasmijao". Drago mu je bilo kada je pročitao, no dodaje kako svaki dan može biti razlog za feštu i druženje.

...Projekt koji će ovjekovječiti duh kultnog zagrebačkog doma: Klikom po Savi...


"Idemo se družit već danas, sutra, nije bitno. Nešto će bit\' na kraju, što, pojma nemam, daleko mi je za razmišljat\' o tome", poručuje ovaj mladić, a mi dodajemo da je ova njegova rečenica utjelovljenje tog kultnog duha najvećeg i najprepoznatljivijeg zagrebačkog studentskog doma i njegovih stanara.

...Sava kao mjesto top-zabave: pogledajte kako su se studenti proveli na Božićnom partyju...


Nadamo se kako će se ova ideja za feštu posvećenu Hari realizirati te da će time studenti na Savi simbolično zahvaliti ovom mladiću koji je zaslužan za mnogo lijepih dana te zabavnih večeri uz svirku u dvorištu ovog studentskog doma.

Patricia Ivić
foto: privatna arhiva

Još vijesti