facebook,
whatsapp
Od kiseliša za gemište do finih bukea s notama višnje i mokrog kamena stigli smo u samo dvadesetak godina. A mnogi od tih naših vinara počeli su grožđe brati i vino raditi u samom srcu Zagreba. Tako se zove brend Agronomskog fakulteta, Vina iz srca Zagreba. Berba upravo traje, pa smo na terenskoj nastavi snimili kako izgleda praksa današnjih studenata, a budućih vinara, piše RTL.
Izvor: agr.unizg.hr
Kroz trsove se vidi Zagreb. Samo se jedan veliki vinograd može pohvaliti takvim pogledom. Onaj u Jazbini u kojemu se upravo odvija nastava.
"Ima dosta posla, ovisi kako s kojom sortom. Mi smo danas brali samo jednu sortu i nabrali deset kašeta,a uvjet nam je pedeset. Imamo par dana posla, ali gušt je", rekla je studentica agronomije Lucija Batistić za RTL.
U podrumu radi 20-ak najboljih studenata Agronomije, a vinarstvo je najatraktivniji smjer
Kako RTL doznaje, fakultet im je dao priliku da sve nauče na terenu, ali ni ne pušta ih dok ne odrade sudjelovanje u svim fazama kroz koje grožđe prolazi da bi napokon postalo vino. Priroda zna biti neumoljiva. Ekstremne vrućine i suše srozale su kvalitetu grožđa iz mnogih južnih krajeva zemlje, no grozdovi s obronaka Medvednice iskoristili su svaku zraku sunca.
"Visoke temperature su dovele do toga da neko grožđe moramo brati deset, petnaest, a neke i puno više dana od onoga što je uobičajeno", rekao je Predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, Edi Maletić.
Refraktor pokazuje da bi ove godine vino s obronaka Medvednice moglo biti odlično. Grožđe je prepuno okusa.
Izvor: agr.unizg.hr
"Vidim koliko šećera ima u moštu. 96 posto. S ovim bismo mogli pratiti kinetiku fermentacije, znači koliko se brzo šećeri pretvaraju u etanol", kaže Filip Perić, student agronomije.
U podrumu radi dvadesetak ponajboljih studenata Agronomije, jer vinarstvo je najatraktivniji smjer na fakultetu za kojeg je trebalo proći selekciju. Kad kvasac i fermentacija odrade svoje, 23-godišnja Matea kušat će baš svoje mlado vino."Sad nemam svoj vinograd, htjela bih ga podignuti, imati svoje vino i možda smisliti nešto novo", otkrila je studentica agronomije Matea Žarak.
Imaju i jednu posebnu zadaću - paziti da se ne zaboravi ono staro, ali vrijedno i gotovo nestalo. Tome služi dio vinograda nazvan banka gena, gdje se nalaze primjerci svih autohtonih sorti naše zemlje. U Zagrebu berem Kvarner, Primorje i Dalmaciju. Kako doznaje novinar, Amerikanci su se začudili kad su otkrili da je njihov omiljeni Zinfandel zapravo hrvatska sorta. Htjeli bi prisvojiti i neke naše buduće vinare čije su ruke stvorila ova vina. Graševina, traminac, kupaže, pjenušci - kvalitetni ili vrhunski. Sve s motivima grada jer to su jedina vina napravljena od grožđa koje je raslo u Zagrebu.
...Nisu samo softveraši dobro plaćeni kod nas: Čak i zubari i odvjetnici žele prekvalifikaciju u ovo traženo zanimanje...
...Međunarodne liste plasirale ga u vrh regije: Ovo je najbolji fakultet u Hrvatskoj...
Traminac ili kako se kod nas zove. Vino koje je puno, koje je moćno. Ima sva obilježja jednog vrhunskog vina. Naš reprezentativni proizvod. Butelje koje se prodaju financirat će obuku nove generacije mladih vinara čije se reference mogu provjeriti izravno - putem nepca.
Cijeli članak i tv prilog o vinarima s Agronomskog fakulteta u Zagrebu pronađite ovdje.
Ivana Petrić
izvor: RTL
foto: agr.unizg.hr
