Studenti na prvim predavanjima
Foto: MojFaks
Ako promatramo kroz prizmu multikulturalnosti, različitih iskustava, preferencija, ambicija, životnih putova i ciljeva – složit ćemo se da je svaki čovjek individua za sebe i da je prije svega on, svojim zaslugama (ili ne) zaslužan (ili ne) za svoje uspjehe (ili neuspjehe).
Pomislili bismo također da je generalizacija toliko raznolike skupine ljudi totalno bezvezna, ako ne i apsurdna jer nema na svijetu ni sličnog, a kamoli istog čovjeka, piše Najstudent.com. I zaista, nikada okruženje ne može imati identičan utjecaj na pojedinca, ali uvijek mora imati neki utjecaj. Ponekad je to malo sasvim dovoljno za potpuni uspjeh ili potpuni neuspjeh.
Ono što je zanimljivo, ništa od gore spomenutih faktora poput multikulturalnosti, iskustva, preferencija, životnih puteva i ciljeva ne može nas spriječiti da potpadnemo pod utjecaj okruženja - prijatelja, obitelji, kolega i/ili čak i pasivnih prolaznika. I pritom govorimo o svakodnevnom životu, a zamislite koliki je taj utjecaj na mlade ljude u ranim dvadesetim godinama koji još uvijek nisu sigurni jesu li izabrali pravi put za sebe ili su bar djelomično sigurni u njega. Kako tvrdi autor knjige Atomske navike – okolina je nevidljiva ruka koja oblikuje naše navike (James Clear, 2018).
"Kud Turci tu i mali Mujo"
Mudri ljudi su rekli da smo u susretu s nepoznatim situacijama skloni krenuti putem kojim idu ljudi iz naše neposredne blizine. Društvo zapravo tako funkcionira - na odnosima povjerenja. Ponekad je lakše učiniti ono što rade svi u našem okruženju nego preuzeti odgovornost za drugačije izbore. Koliko smo puta čuli rečenicu "Ma dobar je on, ali je upao u loše društvo…"? Svi mi smo skloni utjecaju društva, samo su neki više, a neki manje povodljivi i što nam je cilj manje jasan, povodljivost je veća. U tom smislu da - definitivno društvo s kojim se udružimo tijekom studija može bitno utjecati na ishod našeg školovanja.
Iako možda sve ovo ima negativan prizvuk, ovaj utjecaj ne mora nužno biti negativan. On je, koliko negativan, toliko i pozitivan, ovisi samo s kakvim društvom smo se udružili. Sigurno ste čuli za rečenicu "Mi smo prosjek pet ljudi s kojima provodimo najviše vremena".
Markiranje, učenje, tulumi i predavanja – sve je to paket studiranja
Studiranje je, gledano u cijelosti, jedan paket koji podrazumijeva predispitne i ispitne obaveze, učenje, vannastavne aktivnosti, konferencije, seminare, istraživanja, jednako kao i izlaske, pijanke, druženja, preskakanje predavanja, kampanjska učenja i još koješta.
Ništa od navedenog nije ni ispravno ni pogrešno - sve su to stavke koje svaki student proživljava. Dobro definirani prioriteti su ono što razlikuje "dobru" grupu studenata od "loše" grupe studenata.
Pogledajmo to na konkretnom
primjeru: ako se družite s pet studenata koji redovno pohađaju predavanja, redovno su u materiji, dio su akademske zajednice koja potiče njihovu karijeru, vrlo je vjerovatno da ćete i vi u određenom periodu postati takvi. S druge strane, ukoliko ste dio grupe studenata u čijem su fokusu druženja, kampanjska učenja i eskiviranje akademskih obaveza, izvjesno je da ćete i vi krenuti tim putem. Važno je reći da nijedna grupa od ove dvije nije "dobra" ni "loša" - već je riječ o grupama koja nas ili
vodi do cilja ili nas odvraća od cilja (pod pretpostavkom da mislimo na isti cilj - završiti fakultet na vrijeme), piše
Najstudent.com.
Jasno, nitko od nas nije robot kojime upravljaju ljudi oko njega - svi smo mi tvorci i izvršitelji osobnih akcija i odluka. Ali budimo iskreni, naše okruženje može nam biti kompas, vjetar u leđa, inspiracija ili potpuna detonacija ukoliko nemamo pojma što želimo od svog života. Također, pozitivan ili negativan utjecaj je subjektivna stvar - ukoliko je studentu cilj diplomirati u roku i maksimalno razviti svoju akademsku karijeru, onda su njegov vjetar u leđa studenti koji imaju isti cilj. Ukoliko je studentu cilj da period studiranja proživi "punim plućima", da se što više druži, a ispite polaže "(k)ako bude, bit će", onda je upad u slično društvo pun pogodak.
Drugim riječima, budite svjesni svojih ciljeva i udružite se s ljudima sličnih ciljeva. Ako želite biti uspješni, družite se s uspješnima. Iako ovo zvuči sebično, zapravo nije. Riječ je o obostranoj koristi jer se ovdje radi o dvosmjernom utjecaju - obostranom utjecaju i zajedničkoj borbi do zajedničkog cilja. A borbe su uvijek lakše udvoje!
izvor:
Najstudent.com