Vodič za brucoše

Hrvatski studenti vjeruju u 'dok nas smrt ne rastavi', ali ne na crkveni način: Evo s koliko godina sklapaju brakove

MojFaks | Nakon predavanja, 23.08.2021., Autor: Vanessa K.



Domaći studenti vjeruju u vezu 'dok ih smrt ne rastavi' i u brak, ali puno kasnije i ne nužno po crkvenim pravilima
Foto: shutterstock By Dean Drobot

Podrška crkvenim brakovima sve je slabija, vjera u Crkvu kao instituciju kopni u mlađim generacijama, ali studenti ipak vjeruju u 'dok nas smrt ne rastavi' partnerski odnos.

Vremena se mijenjaju i nove generacije pokreću društvene promjene. Profesori riječkog Sveučilišta pokušali su doznati koje nas još promjene čekaju u budućnosti, a vezane uz brak, definiciju braka i religijska stajališta mladih.


Novo istraživanje o braku provedeno je na uzorku od 635 studenata s osam riječkih fakulteta i daje naslutiti koje nas potencijalne društvene promjene čekaju u budućnosti. Autori istraživanja su profesor Željko Boneta s riječkog Učiteljskog fakulteta i Marko Markovičić s Pravog fakulteta.


>>>URNEBESNI OGLAS u dućanu: Majka pošto-poto želi udati kćer<<<


Istraživanje stavova studenata o braku, najobrazovanijih u svojoj generaciji, provedeno je zbog očekivanja da upravo ovaj dio populacije diktira tempo društvenih promjena. Radi se o studentima iz dviju najrazvijenijih hrvatskih regija u kojima je proces retradicionalizacije ostavio manje traga nego u drugim regijama.


I dalje postoji vjera u "dok nas smrt ne rastavi"


Prema pisanju Jutarnjeg lista, čak dvije trećine studenata blagonaklono gleda na partnerski suživot koji nije legaliziran pred matičarom ili u crkvi. Uz to, njih sedam od deset smatra da će se udati/oženiti i da će im brak trajati "dok ih smrt ne rastavi", osam od njih deset spremno je na kohabitaciju, ali tek kao međufazu, put u brak, a ne idealan oblik veze.


>>>Uplovili u bračnu luku, a još uvijek žive u studentskom domu: Mladi bračni par tvrdi – postali smo bolji na faksu nakon vjenčanja<<<


Većina studenata i dalje vjeruje u zajednicu braka i stvaranje vlastite obitelji, njih čak 76,85 posto. S druge strane, 12,75 posto studenata se vidi u samo neformalnom savezu sa ili bez djece, dok čak četiri od deset studenata smatra kako je jako važno sklopiti brak. Skoro 3 posto od ukupnog broja ispitanih studenata vidi sebe kao samca s 35 godina.

Studenti žele miran život u krugu obitelji i prijatelja


Današnjim mladima vrlo je bitan miran život. Prema podacima ovog istraživanja, njih 82 posto želi upravo to. Također, brak više nije ultimativan čak ni vjernicima pa se četvrtina njih ne vidi u braku.


S religijskog stajališta, vjernici su skloniji ideji tradicionalnog braka nego vanbračnim formama, no brak ne prihvaćaju bezuvjetno. Oni naime kohabitaciju percipiraju kao svojevrsni put do braka. Čak 40 posto studenata se ne slaže s generalnim crkvenim stavovima o uređenju obiteljskog života, dok je podjednak broj onih koji se s tim slažu ili su samo neodlučni.

Također, podršku crkvenim stavovima o nerazrješivosti braka i zabrani pobačaja daje 16 posto studenata, a njih 8 posto se slaže s crkvom o zabrani kontracepcije.


>>>Sveučilišni kapelan iskopao grob u kojem studenti mogu ležati i razmišljati o životu<<<


Skoro pola ispitanika smatra da brak dobiva smisao tek rođenjem djece. Raskorak između vrijednosti koju propagira Crkva i podržavanje kohabitacije u vjerničkom dijelu studentske populacije profesor Željko Boneta pripisuje "distanciranoj crkvenosti, koja uključuje vrlo sporadičnu vezu većine ispitanika s Crkvom, a kod nezanemarivog dijela ta je veza trenutno u prekidu".

Od 12 institucija kojima studenti vjeruju, crkva je tek na 8 mjestu


Kako napominje profesor, ispitanici u sklopu ovog istraživanja imaju poprilično nisko povjerenje u Crkvu. Nešto ispod 60 posto studenata uopće nema povjerenja u Crkvu (njih 57 posto), 23 posto je neodlučno, a tek 20 ima povjerenje u Crkvu, stoga ni ne čudi kako je Crkva kao institucija na 8 mjestu od mogućih 12 kojima studenti vjeruju.


Živjeti u skladu s učenjem svoje vjere sedmi je od devet rangiranih životnih ciljeva po poželjnosti, za 44 posto je nepoželjan, a za 28 posto poželjan.


Prvo provjera kompatibilnosti, a tek onda sudbonosno "da"


Većina studenata prihvaća hedonistički stav da nakon fakulteta najprije treba doživjeti nova iskustva, putovati, zabaviti se, pa tek onda razmišljati o braku. Ovo razdoblje uključuje i provjeru međusobne kompatibilnosti partnera.


Tako shvaćena kohabitacija još uvijek nije supstitut braka, ali je, uz gotovo apsolutno odbacivanje teze da je "bolje biti u lošem braku nego uopće ne biti u braku", indikator napuštanja tradicionalnog obrasca braka koji usmjeravaju država, religijske organizacije i javno mnijenje, pojašnjava profesor.


>>>Student iza rešetaka: Tri dana se pravio da je svoja cura kako bi za nju riješio ispite mature<<<


"Pogrešno bi bilo zaključiti da odbacivanje ideje o superiornosti braka znači da većina preferira alternativne oblike partnerstva. Percepcija vlastite budućnosti u braku, a nakon kohabitacije, pripada obrascima zajedničkog života u vrijeme kasne modernosti, kao i u drugim društvima", smatra Boneta.


Također, profesor kaže kako su očekivanja okoline pala ispod samoizražavanja, osobnog razvoja i emocionalnog očekivanja partnera.


Vrijeme za stupanje u brak sve kasnije


Čak 68,5 posto studenata smatra kako je smisao života moguće ostvariti i vezama mimo braka, dok se s ovom tezom samo 2,20 posto studenata opće ne slaže. Kako dalje navode, očito je da studenti prihvaćaju kohabitaciju, ipak je tri puta više studenata koji smatraju da brak nije gotova priča.


Čak 12,60 posto studenata smatra da je brak zastarjela institucija u suvremenom društvu sa još 3,94 koji se s ovom tezom u potpunosti slažu. Međutim, 19,37 posto njih se uopće ne slaže s tezom, a čak njih skoro 35 posto se nije izjasnilo.


>>>Od Save do vjenčanja: Spojio ih studentski dom, a sad jedna drugu prati pred oltar<<<


>>>Koji kralj: Student traži curu, Hercegovku ili Dalmatinku, 'Ako može da nije plavuša, te su najluđe'<<<


Ženski dio populacije u brak ulazi s 28,2 godine, muški malo kasnije


Studentice neznatno više od studenata podupiru tezu o zastarjelosti braka. "Veća kritičnost studentica prema patrijarhatu podupire postavku individualističke teorije da postmoderne vrijednosti manje prihvaća onaj spol koji njima gubi društvenu moć", zaključuju autori. Većina studenata opstojnost braka vezuje uz kvalitetu odnosa i razinu sreće.


Preferiraju sklapanje braka koncem dvadesetih ili početkom tridesetih godina života, s tom razlikom da muškarci deklariraju da bi u brak voljeli uploviti dvije godine kasnije od žena. To se poklapa s hrvatskim prosjekom ulaska u brak, koji je u 2015. godini bio 28,2 godine za žene i 31 za muškarce.


izvor: jutarnji.hr


istraživanjebrakCrkvaulazak u brakživot s partnerom prije brakaŽeljko BonetaMarko Makovčićstavovi studenata o brakupartnerivrijeme za brakriječki fakulteti


Prati nas na Instagramu!