facebook,
whatsapp
"Je li besplatan rad mladih vizija Vlade za predsjedanje EU-om?" glasi naziv teksta na portalu Mimladi.hr. Tekst je napisala Jelena Slavić Miljenović, zaposlena u Svjetskom savezu mladih Hrvatska. Svjetski savez mladih je organizacija koja okuplja mlade u dobi od 18 do 30 godina, osnovana 2013. godine od strane male skupine entuzijasta. Danas u Hrvatskoj broje više od 100 aktivnih članova, a njihovu edukaciju Mladi za dostojanstvo i ljudska prava je prošlo više od 500 mladih u Hrvatskoj. U temelju Saveza stoji zaštita, poštivanje i promicanje ljudskog dostojanstva, kao temelja ljudskih prava i svih politika i mjera koje donose države i naddržavne organizacije. Smatramo da bi sve politike i mjere kojima se utječe na život pojedinaca, trebale biti utemeljene u pristupu usmjerenom prema prepoznavanju važnosti svakog pojedinog čovjeka i njegovog dostojanstva.
Izvor: FreePik
Jelenin tekst nije mogao proći nezamijećeno jer u njemu objašnjava problematiku oko predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a 2020. godine. Zapravo, Jelena objašnjava zašto je demotivirajuće da se ne plate studenti i mladi koji će sudjelovati u organizaciji te ukazuje na to kako tim potezom Vlada mladima šalje skroz krivu poruku.
Jelena upozorava da se i dalje rad mladih u Hrvatskoj ne cijeni dovoljno... foto: privatna arhiva
Jelenin tekst prenosimo u cijelosti, a i porazgovarali smo s njom.
Je li besplatan rad mladih vizija Vlade za predsjedanje EU-om?
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu) trenutno na web stranicama Sveučilišta regrutira studente završnih godina kako bi pomogli u organizaciji predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a koje će se održati u prvoj polovici 2020. godine.
Ništa u tome ne bi bilo problematično da nije riječ o volontiranju, tj. o besplatnom radu koji se očekuje od časnika za vezu!
Navodi se da se od kandidata, između ostalog, očekuje: "sposobnost podnošenja većih opterećenja poslom, fleksibilnost i spremnost na angažman (intenzivno radno vrijeme!)". Navodno bi to bila vrijedna crtica u životopisima mladih koji se tek spremaju za izlazak na tržište rada. Sve bi se velikodušno honoriralo: "Tajništvo Predsjedanja će Vam isplatiti iznos za pokrivanje polugodišnjih troškova prijevoza. Prehrana je osigurana u konferencijskim i drugim prostorima." Riječ je o iznosu od točno 600 kn. Cijena mjesečnog ZET-ovog pokaza za studente u Zagrebu iznosi 100 kuna.
Izvor: Sveučilište u Zagrebu
Ali to nije sve! Naglašavaju da će kandidat od svega možda imati i dodatne koristi jer: "Bit ćete na mjestu događanja, bit ćete u prilici upoznati političku elitu današnje Europe." Kakva privilegija! Napori koje Vlada poduzima kako bi zadržala mlade u Hrvatskoj su uistinu zadivljujući… Nudi im besplatan prekarni rad za europske političare i diplomate, a uz to im servira samo nadu kako će im takva poznanstva možda biti i od koristi.
Organizacija najvažnijeg državnog diplomatskog događaja u hrvatskoj povijesti će biti izvedena na bazi čistog domoljublja
Zar su ovakve ponude primjer kako se treba odnositi država i njezine institucije prema radu mladih? Ako predsjednik Vlade, kao i njegovi ministri, uporno ponavljaju kako rade na demografskoj obnovi i ulažu sve snage da se zaustavi iseljavanje mladih, onda moraju osobama koje će raditi posao časnika za vezu tijekom hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom osigurati poštenu naknadu za posao, a ne se oslanjati na njihovu dobru volju i volontiranje. Smijemo se pitati bi li oni koji su donijeli ovakve odluke pristali na kraju svojih studija, odnosno na početku karijera pola godine raditi besplatno „intenzivno radno vrijeme“, a sve radi debljanja životopisa?
U prosincu 2018. Vlada se pohvalila kako je minimalna studentska satnica za 2019. godinu podignuta za čitave 2 kune te da sada iznosi 23,44 kune neto. Otprilike u isto vrijeme iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova dolazi procjena da će ukupni trošak predsjedanja Vijećem EU-a za Hrvatsku biti oko 70 milijuna eura. Očito je baš studentski rad ispao stavka na kojoj bi se taj proračun slomio pa je odlučeno da će organizacija najvažnijeg državnog diplomatskog događaja u hrvatskoj povijesti biti izvedena na bazi čistog domoljublja, barem kada se tiče mladih, jer oni mogu raditi i za tapšanje po ramenu.
Mladi odlaze iz Hrvatske jer su prečesto iskorištavani kao besplatna (ili barem jeftina) radna snaga
Podcjenjujuće je i duboko degradirajuće da se mlade intelektualce pokušava instrumentalizirati kako bi se na njihovim leđima ostavila dobra slika o Hrvatskoj kao ravnopravnoj članici Europske unije. Ona to nije jer se, između ostalog, njene ugrožene mlade generacije tretiraju kao građani drugog reda i jer se njihove potrebe zanemaruju. Mladi odlaze iz Hrvatske jer su prečesto iskorištavani kao besplatna (ili barem jeftina) radna snaga i jer se time vrijeđa njihova inteligencija.
Izvor: Facebook@Reci to cipelama
Kad su mladi suočeni s tolikim ponudama poslova gdje se u drugim državama Europske unije vrednuje obrazovanje i rad svake osobe tako da im se osiguravaju uvjeti rada koji omogućuju znatno bolji životni standard, onda se i od hrvatskih institucija u ovakvim prigodama može očekivati ponuda koja predstavlja pravi posao, a ne mrvice i ostatke s konferencijskih stolova za kojima sjede "političke elite današnje Europe". Prilike da se u intenzivnom radnom vremenu volontira za 100 kn, tj. mjesečni pokaz, definitivno nisu poticaj za rast nade kako se stvari mijenjaju na bolje.
Jelena Slavić Miljenović, Svjetski savez mladih Hrvatska
Poruka je jasna: budite nam zahvalni što vam dajemo mrvice sa stola
Jeleni kao autorici teksta i kao zaposlenici Svjetskog saveza mladih, postavili smo nekoliko pitanja u vezi spomenute tematike. Zanimalo nas je koliko je uopće motivirajuće za studente završnih godina fakulteta da se uopće jave na taj "natječaj" Ministarstva vanjskih poslova.
Izvor: Facebook@Mladi radnici i mlade radnice
"Nije nimalo motivirajuće, već je prije demotivirajuće. Žalosno je kad poslodavci računaju na slomljen duh posloprimaca i na bezizlaznost situacije koja ih sili da prihvate bilo kakav \'posao\', pogotovo ako je naziv \'posao\' samo krinka za besplatni rad. Postoji razlika između volontiranja i rada, što je definirano i Zakonom o volontiranju. Volontiranje ne smije nikada zamijeniti rad koji se obavlja ili bi se trebao obavljati na temelju ugovora o radu ili ugovora o djelu. Ovim pozivom se studente poziva da obavljaju posao, koji zahtjeva, osim određenih vještina i znanja, vrijeme koje je daleko od onoga što se smatra vremenom koje osoba može provesti volontirajući. Zato je još tužnije kad je taj poslodavac koji poziva na besplatan rad država, a u tome je svesrdno podupire i Sveučilište u Zagrebu. Osobito kada je to država iz koje je u proteklih nekoliko godina velik broj mladih otišao upravo zbog odnosa vladajućih prema mladima. Mladi su na vjetrometini jer nitko ne misli ma njih. Iskorištavanje je počelo s mjerom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), nastavilo se i u mandatu ove Vlade. S obzirom na to da se većina mladih prestala boriti s beskrupuloznošću našeg sustava, preostalo je bježati u strane države. Očekivali smo da će to probuditi donositelje odluka... Čini se da se, unatoč svemu tome, poniženjima i maćehinskom odnosu ne nazire kraj.", komentirala je Jelena.
Jelena smatra da je poruka mladima vrlo jasna, a ona glasi: "budite nam zahvalni što vam dajemo mrvice sa stola" u "u blizini ste političkih elita Europe, možda vas netko zapazi pa pogurne" tonu. Iz intonacije dotičnog natječaja, tvrdi Jelena, vidi se način razmišljanja osoba iz Ministarstva i Vlade. Ističe da treba biti realan jer nitko od visokih europskih dužnosnika ne dolazi ondje da bi se susretao s mladih hrvatskim studentima, a poslodavcima danas sutra neće biti bitno što je netko radio besplatno na organizaciji ovakvog događaja i stavio to u CV.
Zar državi nije u interesu zadržati mlade u koje je kroz obrazovanje uložena velika količina novca?
Meritokracija i poštivanje dostojanstva su u nas postali strani pojmovi, smatra Jelena. Kuda se mladi već osjećaju izrabljeno i nezaštićeno, još se to ne prestaje potencirati na ovakav način. Jelena se pita zar državni nije u interesu zadržati mlade u koje je kroz obrazovanje utrošeno puno novca?
"Iskreno, smatram kako smo i mi kao mladi intelektualci djelomični krivci ako kapituliramo pred ovakvim poniženjima i ako prihvaćamo ovakve kvazi poslove. Ne mora nam država dati posao. Znamo da ne možemo bez proizvodnje i usluga i ne bojimo se realnog sektora. No, kad država već nudi posao, neka to ne bude praktički prekarni rad. Takvi poslovi trebaju barem zadovoljavati to da nam omogućavaju egzistenciju i dostojan život ili ako ništa, da nam se pristupa s određenom razinom dostojanstva. Ponavljam, ovo nije volontiranje, za organizaciju ovog događaja je predviđen dovoljan budžet, da se tim studentima moglo barem isplatiti minimalnu satnicu za studentske poslove. Ipak, svatko od nas mora iskoristiti svoju inteligenciju i donositi odluke za svoj život. Mi mladi moramo sami za sebe odlučiti hoćemo li dalje dopuštati da nas se tretira ovako ili ćemo napokon početi zahtijevati promjene.", kaže Jelena.
Mladi iz Svjetskog saveza mladih Hrvatska... foto: privatna arhiva
Jelena ističe da nije volontiranje kao takvo problematično jer je volontiranje važna ljudska potrebna aktivnost koja bi trebala biti usmjerena na karitativno djelovanje, nešto što se radi iz uvjerenja za opće dobro. Volontira se najčešće kad je rad jedino što možemo ponuditi onima ranjivima u društvu jer sredstava nema. Udruge se financiraju najčešće iz privatnih donacija i fondova za opće dobro, dok se država financira iz poreza od poreznih obveznika.
Jelena objašnjava da sukladno tome, država i EU nemaju temelja tražiti da se za njih besplatno radi. Pogotovo ne kad za članarinu u EU izdvajamo oko četiri milijarde kuna godišnje. Istovremeno će diplomati i političari na tim poslovima dobivati nesrazmjerno visoke plaće za hrvatski standard, a studenti bi im trebali besplatno služiti u intenzivnom radnom vremenu, istovremeno ne misleći svoju vlastitu egzistenciju? Zato se pita tko ima takav luksuz?
"Mi se ne možemo uspoređivati s naprednijim članicama EU. Primjerice, u Austriji student koji sortira poštu u poštanskom uredu 4 sata dnevno ima mjesečnu naknadu od preko 850 eura. To je otprilike prosječna plaća u Gradu Zagrebu. Svakakve su prakse vani, ali svakako nema puno primjera gdje se država ovako odnosi prema mladima kojih će uskoro ostati na prste jedne ruke. Možda se to i mora dogoditi. Možda će tada Vlada shvati da je prejeftin rad u konačnici ipak preskup.", za kraj je prokomentirala Jelena.
Izvor: FreePik
Nakon razgovora o ovoj tematici, teško je ne osjetiti gorčinu u ustima. S jedne strane Vlada pokušava promovirati svoje zalaganje za mlade i "sve dobro što je napravila", a s druge, one realne strane, mladi se i dalje ne cijene dovoljno kao i njihov rad. Upravo zato mnogi biraju opciju odlaska van. Nije riječ o novcima. Riječ je o dostojanstvu i boljoj perspektivi.
Originalni tekst Jelene Slavić Miljenović možete pronaći na linku.
Ivana Petrić
foto: Darko Ba/MojFaks
