Svi žele nešto s ražnja! Veliko istraživanje otkrilo koja su jela uvijek grozno pripremljena, a koja obožavate, kao i lude prijedloge što biste željeli jesti ubuduće

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s kulinarskih stručnjakom Matom Jankovićem provelo je istraživanje o prehrambenim navikama i zadovoljstvu studenata studentskim restoranima. Sudionici istraživanja bili su studenti preddiplomskih i diplomskih studija, a glavni cilj istraživanja bio je otkriti prehrambene navike studenata te zadovoljstvo ponudom i kvalitetom studentskih restorana. Upitnik je bio aktivan od 10. do 23. lipnja 2020. godine, a rezultate upitnika donosimo u nastavku.

Kako se navodi u Analizi rezultata Upitnika o zadovoljstvu i prehrambenim navikama studenata u studentskim restoranima upitniku je pristupilo 14.626 studenata, a u cijelosti ispunilo njih 8.291. Analiza upitnika temelji se isključivo na potpuno ispunjenim upitnicima. Od ukupnog broja studenata, 70 % čine studenti preddiplomskog, a 30 % diplomskog studija, a 64 % ispitanika su studentice, dok je 36 % studenata. Najveći broj studenata koji su pristupili upitniku naveli su mjesto studiranja. Najviše ih je iz Zagreba (57 %), zatim Splita (9 %) te Osijeka i Rijeke (8 %).

Trećina ispitanih studenata odgovorila je da najčešće koristi jedan od sljedeća četiri studentska restorana u Zagrebu: Studentski dom "Stjepan Radić" (12 %), "Cvjetno naselje" (8 %) te restoran "Savska" (7 %) i privatni davatelj usluge "Cassandra" (6 %). Po učestalosti korištenja slijede restoran "Kampus" u Splitu (5 %), studentski restoran "Varaždin" (4 %) i restoran "Kampus" u Rijeci (4 %). Studentske restorane prema blizini visokog učilišta ili mjesta stanovanja odabire 88 % studenata. Ostali odabiru prema ponudi, ljubaznosti osoblja, najmanjoj gužvi i ostalome.

Većina studenata smatra da je prehrana iznimno važan element studentskoga standarda (85 %). Uslugu prehrane u studentskim restoranima nekoliko puta tjedno ili češće koristi 77 % studenata, a samo 7 % uslugu ne koristi gotovo nikad. Kao najčešći razlog nekorištenja usluge prehrane u studentskim restoranima navode ponudu i kvalitetu pripreme hrane koja ne odgovara njihovim prehrambenim navikama.

Većini je ručak najvažniji obrok u danu (84 %). Udio od 50 % studenata smatra da konzumira dovoljno voća i povrća, dok 41 % smatra da ne konzumira dovoljno voća i povrća. Ostalih 9 % ne zna procijeniti. Uobičajene prehrambene navike svedene su na konzumiranje mesa (86 %), zatim povrća i voća (78 %). Slijedom navedenoga, većina češće odabire mesni od vegetarijanskoga menija, a gotovo polovica radije odabire pojedinačna jela od menija. 31 % studenata smatra da studentski restorani nemaju u ponudi dovoljno voća i povrća, dok 40 % smatra da je ponuda zadovoljavajuća.

Više od 50 % ispitanih studenata zanima podrijetlo i nutritivne vrijednosti namirnica te su spremni platiti više za "zdraviji" meni. Udio od 60 % studenata izjasnio se da im se tjelesna težina promijenila tijekom studiranja; 42 % povećalo je tjelesnu težinu, a 18 % smanjilo. Postotak od 38 % studenata smatra da konzumacijom obroka u menzi mogu imati uravnotežene prehrambene navike.

Najveći broj studenata djelomično je zadovoljan prehranom u menzi – 41%, dok je 11% studenata potpuno zadovoljno. Od pojedinačnih obilježja najviše su zadovoljni cijenom i osobljem u studentskim restoranima, a nezadovoljni su ponudom, kvalitetom jela i dostupnošću povrća. Zanimljivo je što se u analizi navodi da je čak 92% studenata spremno izdvojiti do 50 kuna dnevno za prehranu s obzirom na to da je sada neki prosječan iznos u menzi iznos od 10 kuna. Srednja vrijednost iznosi 32 HRK. Zanimljivo je da 22% studenata spremno izdvaja 20 HRK, a 20% studenata 30 HRK dnevno. 

Od obroka koji su uzastopno loše pripremljeni, studenti navode: krumpir – ponajviše pire te rižu – prilog i rižote. Slijedi meso, ponajviše bečki odrezak i općenito pohane namirnice, tjestenina i lazanje te juhe. Od obroka koji su uzastopno dobro pripremljeni navode jela s grahom i variva općenito, piletinu – ponajviše sa žara, bolonjez umak, lazanje, cordon blue i deserte/kolače.

Najviše ih je kao najmanje draga jela navelo kobasicu, grah, lazanje, juhu, pljeskavicu, ribu i rižu, a kao najdraža jela navode: bolonjez, lazanje, lignje, piletinu (ponajviše sa žara), musaku, pašticadu, pizzu, pohani sir, grah i tjestenine. Od jela koja bi voljeli dodati u ponudu po subvencioniranoj cijeni u menzi najviše navode: salate, janjetinu, lazanje, sarmu i sushi.

Prema podacima koje je MZO prikupilo, studenti su zadovoljni cijenom i osobljem u studentskim restoranima, ali ne i ponudom, kvalitetom jela i dostupnošću povrća. Ukupno zadovoljstvo je "djelomično zadovoljan" (41 %). 

Uz odgovore, zabilježene su i zanimljive sugestije za izradu menija. Od jela koja bi voljeli dodati u ponudu po subvencioniranoj cijeni u menzi najviše ih je navelo salate i janjetinu, a od deserata sladoled i palačinke.