facebook,
whatsapp
Studenti Fakulteta političkih znanosti sa smjera za socijalnu politiku i socijalni rad ovoga tjedna su prezentirali rezultate zanimljivog istraživanja o različitim oblicima rizičnog ponašanja među studentima Sveučilišta u Beogradu, piše Vice.
Za potrebe istraživanja anketirano je 866 studenata različitih fakulteta - 54 posto ispitanika bile su žene, a 46 posto muškarci. Najveći broj ispitanika dolazi s državnih fakulteta, 83 posto, dok je 17 posto ispitanika bilo s privatnih fakulteta.
Izvor: Pixabay
Studentski život je težak - to zna svatko tko je pohađao fakultet ili proveo više od pet minuta s nekime tko studira. Međutim, ispitanici su u velikim postocima tvrdili da ne osjećaju stres zbog fakulteta. Iznenađujuć je podatak da čak 70 posto momaka i 58 posto djevojaka tvrdi da im boravak na fakultetu ne izaziva stres. To ostavlja 36 posto ukupnog broja ispitanika koji su rekli da osjećaju stres zbog fakulteta. Usprkos velikim postotcima onih koji mirno žive, statistika ipak kaže da se svaki treći student bori sa stresom.
Alkohol i droga - studentski recept broj 1 za rješavanje stresa
Alkohol je uvjerljivo najpopularniji porok studenata u Beogradu. Samo devet posto ga ne konzumira. Iz postotka onih koji ga piju, čak 14 posto je izjavilo da to rade da bi smanjili stres, a tri posto reklo je da im alkohol služi kao bijeg od realnosti. Vidimo da skoro svi studenti piju, ali četiri posto ima problem sa svakodnevnim konzumiranjem alkohola. Odgovori studenata na pitanje koliko često piju alkohol:
Izvor: Vice
Potvrdili smo da je alkohol "normala" među studentima, a s drogama je situacija malo drugačija. Iako nisu u masovnoj upotrebi, droge se u malo većim postocima koriste za smirivanje stresa. Od 37 posto studenata koji su probali neku drogu, čak 19 posto je reklo da to radi zbog stresa. Ostali su rekli da to rade zbog zabave i samih efekata droge. Najpopularnija je svakako bila marihuana, koju koristi 82 posto studenata. Ostale droge su znatno manje korištene među studentima - 10 posto konzumira LSD, ecstasy, MDMA ili speed, a samo pet posto koristi kokain.
Izvor: Unsplash
Rezultati ovog istraživanja govore da će studenti pod stresom radije pokušati sami riješiti problem pomoću psihoaktivnih supstanci, nego se obratiti psihologu ili psihijatru. Važno je zapitati se zbog čega je ovo slučaj? Prati li odlazak kod psihologa još uvijek stigma ili današnja mladež nema povjerenja u institucionalnu pomoć, dok si s druge strane, ne mogu priuštiti privatnu pomoć?
Dugo se čeka na pravu psihološku pomoć
Vijest iz 2012. govori da sve više mladih traži psihološku pomoć, ali da je problem ipak u institucijama. Specijalistica neuropsihijatrije Doma zdravlja Stari grad, Zorica Minović, za portal B92 izjavila je da porast mladih koji traže pomoć dobar znak, jer ukazuje na razbijanje tabua.
Međutim, službe u državnim zdravstvenim ustanovama nemaju dovoljno vremena za pacijente i ograničeni su na samo sat vremena po osobi zbog broja zaposlenih. Također se na preglede dugo čeka što je dodatna prepreka. Prednost privatnih psihologa je što se mogu više posvetiti klijentima, ali su njihove usluge dosta skupe za naše standarde, a posebno za studente koji nemaju vlastita primanja.
Izvor: Pixabay
Originalni članak pročitajte ovdje.
Ivana Petrić
izvor: Vice
foto: Unsplash/Pixlr
