Vodič za brucoše

Studiranje – oluja na koju niste spremni: Ovo su svi strahovi i fobije koji muče studente od početka pa do diplome

MojFaks | Nakon predavanja, 23.07.2021., Autor: Lidija B.



Od samog početka pa do kraja studiranja, studentski život može postati borba sa strahovima i fobijama.
Foto: fizkes/Shutterstock

Studiranje je višestruko stresan i izazovan period u životu mladih ljudi koji donosi veliku, naglu promjenu i obaveze u godinama koje su veoma osjetljive.

Promjene koje će doživjeti gotovo svaki student su odvajanje od obitelji, razdvajanje od društva, emotivnog partnera, novo okruženje i osamostaljivanje, koje podrazumijeva brigu o sebi u svakom smislu, piše Euromedic.rs. Uz to, suočit će se s obvezama koje dosad nije poznavao, barem ne u tom obimu (predavanja, kolokviji, učenje, rokovi za obaveze uz kroničan nedostatak vremena).


Na studij se uglavnom kreće s 19 godina. To je period "kasne adolescencije" koji karakteriziraju emotivna osjetljivost, problemi identiteta i nestabilnost odnosa. Istovremeno, osobna očekivanja te očekivanja obitelji i okoline su visoka, što stvara veliki pritisak.


>>>Student druge godine računarstva počinio samoubojstvo zbog pada godine<<<


Reakcije prilagođavanja "psihičke krize" su stanja subjektivne patnje i emocionalnog poremećaja koja remete uobičajeno funkcioniranje, nastaju u periodu prilagođavanja na značajne životne promjene ili kao posljedica stresnih životnih događaja. Ispoljavaju se kao nesanica, nemir, strepnja, kroz tjelesne simptome (otežano disanje, ubrzan rad srca, glavobolja, nelagoda u trbuhu), utučenost i(li) bezvoljnost.


Prva godina studija – oluja obaveza na koju niste spremni


Svaka promjena u životu donosi jednu razinu stresa koji zahtjeva prilagođavanje. Prva godina studija je "oluja" obaveza za koje nitko nije bio spreman. Stečene radne navike su različite, neki ih nemaju, drugi su sve stizali i u svemu bili najbolji. Prisutno je i neiskustvo s organizacijom vremena. Na stres i posljedice predisponiraniji su osjetljiviji mladi koji su odrastali u raslojenim obiteljima, neprihvaćeni u vršnjačkom okruženju ili prezaštićeni isto tako nesamostalni i nesigurni.


Stres utječe na organizam


Ako nedovoljno spavate ili ne spavate uopće, brinete za svoje zdravlje, kronično ste umorni, iscrpljeni pada vam i koncentracija: brzo zaboravljate pročitano, pažnja je neusmjerena, odsutni ste na predavanjima, a rezultati na kolokvijima su slabiji. Povlačite se i ne družite, kako bi se posvetili učenju. No, u ovom stanju, javljaju se i problemi s učenjem.


foto: Mirage_studio via Shutterstock


Veliki broj studenata nema zdrave radne navike i ne uči pravilno. Učenje noću nije preporučljivo, jer  značajno remeti općte funkcioniranje (spavanje, prehranu, rekreaciju). Postoji sklonost odlaganja obaveza i kampanjskog učenja, kovanje planova kada i kako će se učiti uz odlaganje obaveza. Gradivo se čita do nivoa prepoznavanja, a ne da se reproducira naučeno uz rasplinutu pažnju koju najbolje opisuje rečenica: "Učim, a misli su mi negdje daleko."


Strahovi i fobije od polaganja ispita


Trema pred ispit podrazumijeva blagu emocionalnu napetost koja nastaje dan-dva pred ispit ili neposredno pred polaganje ispita i po pravilu nestaje kad ispit počne. Pojave koje prate ovu reakciju su: nesanica, blaga napetost, gubitak apetita, suha usta, vlažni dlanovi, česta potreba za mokrenjem. Smatra se da je trema konstruktivna emocionalna reakcija koja potiče studenta da aktivira i korisno usmjeri svu svoju psihičku energiju ka osnovnom cilju – polaganju ispita.


>>>Svi pričaju o psihičkom zdravlju i stresu: Pitali smo studente tko ih tješi u ovim kriznim vremenima i ne, nisu psiholozi<<<


Za razliku od treme, predispitna napetost traje mnogo duže od samog početka spremanja ispita i ponekad se na ispitu pojača do napada panike. Studeni koji ovako reagiraju veoma su preokupirani učenjem, uče i više nego što je potrebno, zabrinuti su za uspjeh, razdražljivi su, napeti, anksiozni, slabo spavaju, stalno su umorni i iscrpljeni.


Ova se napetost može manifestirati i drugačije sa povlačenjem, nedostatkom volje i motivacije, "bježanjem u san". Često se  javljaju sljedeći tjelesni simptomi: problemi s probavom, bolovi u trbuhu, povraćanje, učestale stolice, poremećaj menstrualnog ciklusa, povišen tlak i temperatura.


Još je ozbiljniji oblik strah na samom ispitu – ispitna panika. Može se ispoljiti kod studenta koji u periodu učenja nije imao tegoba, ali se najčešće javlja kod studenata koji su dugo trpjeli predispitnu napetost. Strah na ispitu se ispoljava tjelesno: drhtanje pojedinih dijelova tijela, naročito ruku, preznojavanje, suha usta, vlažni dlanovi, bljedilo lica, krvarenje iz nosa, ponekad kolapsom i gubitkom svijesti. Psihički simptomi su otežan govor, teško se pronalaze prave riječi, a može doći i do potpune blokade.


Fobija od ispita pak predstavlja strah od polaganja ispita i samog izlaska na ispit koji znatno ugrožava i produljuje proces studiranja. Ovi studenti lako, brzo i uspješno uče, dobro pamte, koncentrirani su, ali problem nastaje kada trebaju izaći na ispit, strah ih paralizira i odgađaju izlazak iz roka u rok.


Fobija od ispitivača javlja se kod malog broja studenata, a posljedica je podlijeganja stereotipima i "reputaciji" o kojoj se priča te informiranosti o određenim profesorima da su "strogi".


Porijeklo straha od ispita


Ispit se doživljava kao testna situacija za procjenjivanje osobne inteligencije i sposobnosti, a ne kao sistem za provjeru znanja. U osnovi anksioznost koja je prisutna tokom odrastanja dovodi do niskog samopoštovanja, sklonosti da si predbacuju za greške i da se teže prilagođavaju. To su sramežljive i preosjetljive osobe. Ispitna situacija se doživljava kao procjena od strane ispitivača i slušatelja. Problem je što se u takvim okolnostima pažnja usmjerava na sebe, svoje tijelo i doživljaje, a ne na sam tok ispita.


Kako si pomoći?


Navedeni strahovi značajno kompromitiraju efikasnost na studiju i mogu dovesti do depresivnih reakcija, paničnog poremećaja i značajnijih psihosomatskih problema.
Uputno je pružiti si samopomoć u smislu upoznavanja samoga sebe i vlastitih reakcija te povezivanjem tih reakcija sa situacijama koje doživljavate kao nepovoljne ili opasne. Racionalizirajte koliko je moguće. Sagledajte širu sliku.


U slučaju težih oblika straha, potražite stručnu pomoć od strane psihijatra i psihologa i nikako samoinicijativno i „po preporuci  kolega“ ne uzimajte lijekove za strah i smirenje.


Akademska inhibicija


Ponekad se studenti susreći i s totalnom blokadom u napretku studiranja. Akademska inhibicija predstavlja zastoj u razvojnom procesu koja se odražava na studiranje kroz probleme sa učenjem, nemogućnost pohađanja studija, nemogućnost izlaska i polaganja ispita. Radi se o mladim osobama koje ne uspjevaju riješiti svoje obaveze, unatoč intelektualnim sposobnostima, vještini ili prethodnom uspjehu.


>>>12,7% studenata zbog korone imalo suicidalne misli: Nastavnici ključni za smanjivanje stresa na fakultetu<<<


Psihološki je povezana s problemima identiteta, sazrijevanja, osamostaljivanja,  straha od obaveza, odgovornosti, odrastanja. Može dovesti do značajnog dužeg zastoja u procesu studiranja. Ovdje se preporučuje psihoterapija.


Prepreke koje se javljaju na kraju studija


I na samom kraju studiranja, možemo se suočiti s problemima. Kriza finalizacije je vrsta akademske inhibicije koja se javlja pred kraj studija. Odlaganje i nemogućnost koncentriranja na učenje i polaganje posljednjih ispita, odlaganje pisanja diplomskog rada.


Prisutan je gubitak motivacije zbog sumnje u profesionalni izbor, perspektivu, kompeticiju za buduću profesiju.


Najčešći psihološki problemi tijekom studiranja


Javljaju se kroz anksioznost koja predstavlja strepnju, stalno prisutnu brigu, nesanicu, opterećujuće negativne misli koje se teško kontroliraju. Studenti često imaju napade panike kada se tijelo iznenada uznemiri: srce jače lupa, znoje se dlanovi, nemate daha, imate osjećaj da ćete se onesvijestiti, ugušiti, izgubiti kontrolu. Zatim psihosomatske tegobe: nelagodnost u stomaku, bolovi, "nervozan želudac", glavobolja, ubrzan rad srca. Problemi s prehranom – anoreksija i bulimija.


Nesanica također često predstavlja problem tokom studiranja. Nastaje iz više razloga: neredovnog načina života (ukoliko zamjenite noć za dan), opterećivanja raznim mislima i brigama pred spavanje, konzumiranja energetskih napitaka i drugih supstanci kako bi se u periodu učenja održavala budnost. Da bi se riješio problem s nespavanjem, mora se prvo otkriti uzrok nesanice.
San se ne može brzo regulirati ako su duže vreme prisutne loše navike.


Potrebno je postepeno regulirati životni ritam, uvesti umjerenu fizičku aktivnost, redovnu i zdravu ishranu, potruditi se oko bolje organizacije vremena, odrađivanje obaveza po prioritetima. Ne uzimati samoinicijativno lijekove za spavanje, jer mogu stvoriti ovisnost.


Psihološke reakcije tokom studiranja su prisutne, a mogu utjecati na efikasnost, kvalitetu i zadovoljstvo sobom i osobnim životom. Bitno je da se na vrijeme prepoznaju i pravovremeno potraži pomoć psihijatra i psihologa kako bi se krizne situacije i reakcije adekvatnije i efikasnije riješile.


izvor: Euromedic.rs.


fobijestrahovistudiranjetremastrahpsihološki problemistudiranjenesanicaakademska inhibicijakruza finalizacije


Prati nas na Instagramu!