facebook,
whatsapp
U svijetu je sasvim normalno da ljudi studiraju kada god žele jer studij nije rezerviran samo za osobe tek "ispale" iz srednje škole. No, u Hrvatskoj, kao da se gaji predrasuda prema osobama koje su kasnije upisale fakultet. Netko nema mogućnost odlaska na studij odmah nakon srednje škole. Razlozi mogu biti brojni, ali u razgovoru s ljudima koji u tridesetima upisali fakultet, može se čuti da je razlog uglavnom financijske prirode.
Foto: Darko Ba/MojFaks
Dok su neki vodili borbu s financijama i morali raditi, drugi nisu bili sigurni što bi studirali i što ih zapravo zanima. Zato su se bavili drugim stvarima te otkrivali što im odgovara i što ne. To se popularno u svijetu naziva \'gap year\', no kod nas nije toliko popularan pojam. Zašto? Zato što postoji pritisak na mlade da odmah nakon srednje škole moraju znati što žele studirati, ali i raditi jednog dana u životu i to, kako bi se reklo, \'for good\'.
Kako bi vaši roditelji reagirali da ste nakon završene gimnazije rekli da biste malo pričekali s upisivanjem fakulteta i da biste voljeli istražiti što vas zanima pa kasnije upisati faks te do tada raditi? Ako ste sretnik tada bi vas podržali, ali ako ste rođeni u prosječnoj hrvatskoj obitelji, tada biste dobili gorku jezikovu juhu uz popratnu "ne fantaziraj" rečenicu.
Izvor: unin.hr
Kako god bilo, ne možemo pobjeći od činjenice da na fakultetima sjede i "malo" stariji studenti, odnosno, osobe koje su fakultet upisale u tridesetima pa čak i kasnije. Na tu temu razgovarali smo s mladima koji su pohađali ili još uvijek pohađaju faks pa su nam ispričali vrlo zanimljive priče. Zanimalo nas je kako oni gledaju na upisivanje studija u malo "zrelijim" godinama, a ovo su neki od njihovih odgovora:
"Ja sam upisala studij sestrinstva, uz rad, s 39 godina. Iz noćnih smjena sam išla na predavanja i ispite te ih većinom položila u prvom roku. Bilo je odricanja, sama sam ga platila i žicala ljude za zamjene smjena. Svi su mi izlazili u susret i imala sam ogromnu podršku svih" bivša studentica Zdravstvenog veleučilišta.
"Super stvar, po meni nikada nije kasno, ali ista ta osoba mora biti barem osnovno informatički obrazovana i otvorena za komunikaciju jer u suprotnom studiranje neće baš biti pozitivno iskustvo ili čak fail i odustajanje...i naravno puno truda jer svi znamo da moraš bit je*eno uporan" studentica Filozofskog fakulteta.
"Nikad nije kasno za nešto naučiti... ja si ozbiljno planiram (još uvijek) neki doktorski ubosti jednog dana" bivši student Prirodoslovno – matematičko fakulteta.
"Imala sam fazu privremene izgubljenosti na faksu (pravo) pa sam s 25 upisala faks vani, točnije u Nizozemskoj, a njima je to bilo genijalno i najnormalnije. Štoviše, imam osjećaj da oni žude za različitim profilima ljudi – što šareniji studenti, to bolje jer po njima nikad nije kasno. Zašto bih se uopće želja za znanjem, promjenom, boljim životom ograničavala samo na razdoblje od 18.-23. godine? Neuspjeh je ostati na mjestu i bojati se ne učiniti nešto za sebe. Na pravu sam imala kolegicu koja je počela studirati s 29 jer joj je to uvijek bila želja i sjajno se uklopila s nama - s jedne strane smo svi bili u istoj kaši, a s druge strane, mogli smo od nje puno naučiti o drugim stvarima. Isto tako, tatin najbolji frend je 1973. završio režiju, a onda je upisao medicinu... kao što znam i čovjeka koji je otišao 80-ih u Njemačku, radio do 26. kao električar i onda upisao medicinu. Nikad nije kasno, niti bi se ta konotacija trebala upotrebljavati u istoj rečenici sa znanjem, ali naše društvo je nažalost takvo, ograničeni smo po svemu. Nikad mi to nije bilo jasno - zašto bi svi s 18 ili 19 godina morali znati što želimo? Djeca smo, još uvijek, pogotovo u ovom našem društvu gdje su roditelji - djeca iznimno povezani. Primjerice, imam prijateljicu Njemicu i njena mlađa seka je s 22 godine upisala medicinu u Njemačkoj. I pitam ju, pa kako to? I kaže mi da je stvar u tome da sveučilišta tamo daju dodatne bodove ako si između srednje škole i fakulteta išao na \'gap year\' i iskoristio to vrijeme za rad, volontiranje, odlazak u inozemstvo - a kod nas je \'gap year\': \'mora da je propalitet.\' Ista ta prijateljica Njemica je godinu dana između upisa na faks i srednje, provela kao dadilja u Irskoj" bivša studentica prava i psihologije.
Izvor: FreePik
"Moj kolega s faksa ima 53 godine, sve rješava u roku i stvarno se trudi. U jednu ruku ga vidim kao osobu koja mi može biti tata a u drugu, vodimo razgovore kao da smo istih godina. Moje mišljenje: lakše, ozbiljnije i strastvenije se nosi s obavezama na faksu" studentica ekonomije.
"Ja sam upisao poslije srednje znaci s 18-19 kao i većina a s nama je išla kolegica koja je bila mislim 8 godina starija. A možda i vise. Imala je već 2 djece. Dolazila je na skoro sva predavanja. Polagala sve ispite u roku i to s 4 ili 5 i na pred kraj su joj odmah ponudili posao asistentice čim završi. Brzinski je diplomirala i odmah počela raditi" bivši student Poljoprivrednog fakulteta.
"Mislim da je skroz u redu upisati fakultet u tridesetima, dapače, divim se osobama koje su spremne prolaziti tu količinu stresa i gnjavaže u tim godinama. Mnogi su u situaciji da u 20-ima nemaju novaca za neki tako financijski veliki pothvat pa kada si zarade i uštede, upišu fakultet" studentica Fakulteta političkih znanosti.
"Ja sam na faksu imala ženu koja je s 40 i nešto godina upisala faks nakon što su joj se djeca zaposlila/odselila/krenula svojim putem. Meni je to super. nikad nije kasno za naučiti nešto i posvetiti se nečemu što te zanima" studentica Filozofskog fakulteta.
"Ja mislim da je u redu upisati faks bilo kad ako osoba za to ima volju i želju te je spremna učiti i raditi na vlastitom napretku. Tridesete su okej" studentica Agronomskog fakulteta.
"Mislim da bi ljudi kasnije i trebali upisivati fakultete. Što ti znaš točno s 18 ili 19 godina? Jedva da si znaš dupe samostalno obrisati, a kamo li da se možeš nositi s tom količinom stresa koje studiranje donosi. A što ako si i izabrao studirati nešto što te na kraju ne zanima i ne ispunjava? Iskreno, živcira me kada ljudi gledaju krivo osobu koja je malo kasnije upisala fakultet. Zašto se čovjek ne bi mogao obrazovati cijeli život ako to želi i morao raditi neki posao od kojeg mu se okreće želudac? Uopće nema razloga za to!" student Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta.
Izvor: FreePik@mindandi
Za kraj, valja istaknuti da je dosta primjera po svijetu kada su ljudi upisali fakultet i nakon što su napunili 70 godina pa su uspjeli diplomirati i sve dati u roku. Nije bitno kada upišete fakultet, bitno je da ste napravili ono što ste zaista i htjeli i da ste na kraju dana zadovoljni svojim životom, poslom i općenito odabirima.
Ivana Petrić
foto: pravos.unios.hr
