facebook,
whatsapp
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja i profesorica na varaždinskome FOI-ju, Blaženka Divjak, na svom se Facebook profilu osvrnula na donošenje ove odluke, uz savjet da su deficitarni studiji uvijek mudar odabir, što vrijedi i za nastavničke smjerove.
Nastavnički – da, ali samo ako su deficitarni?
Među deficitarnim studijima nalaze se i neki nastavnički studiji, a iz svoje se perspektive dotaknula prednosti i mana ovog posla, jednom kad diplomirate i zaposlite se.
>>>Divjak šokirana podatkom da ¾ studenata NE ZNA skuhati jaje ni napraviti krumpir pire: 'Ovo je porazno'<<<
Kako piše Divjak, odabirom deficitarnih nastavničkih studija odabrat ćete zanimljive studije (matematika, fizika, informatika, kemija, strani jezici), a, osim toga, nastavnički posao vidi kao poziv koji ispunjava jer podrazumijeva rad s mladima te ostvarivanje doprinosa društvu na najbolji mogući način.
"Oni koji sve vide pomalo crno reći će da je plaća mala (prosjek oko 1000 eura), da su mladi ljudi sve teži za poučavanje, da društvo ne cijeni dobrog nastavnika i da ako se već neki teži studij završi treba kapitalizirati znanje tako da se napravi dobra karijera", upozorava i na loše strane ovog odabira u svojoj Facebook objavi.
No, smatra da i sami nastavnici doprinose tome kakav je njihov status u društvu. "Ako zazivamo vanjske ispitivače jer sami ne znamo ili ne želimo objektivno kriterijski ocjenjivati ili ako se stručno ne usavršavamo nego krivicu uvijek prebacujemo na nezainteresirane učenike/studente i preambiciozne roditelje, kako očekujemo da oni cijene", zapitala se.
Studij nas ne pripremi 100% za obavljanje posla
Nadalje se dotaknula svojih "radnih" početaka. Nakon studija matematike i fizike na PMF-u, prvih 5 godina karijere radila je u gimnaziji, predavala matematiku, vodila matematičku grupu i bila razrednica. "I danas mislim da je to bilo vrijeme u kojem sam najviše naučila kroz rad iako se radilo o najtežem vremenu novije hrvatske povijesti (1990.-1994.). Studij me za većinu izazova nije do kraja pripremio jer smo imali preko 30 predmeta iz matematike i fizike, a svega nekoliko iz nastavničkih kompetencija (pedagogija, psihologija, didaktika i metodike)", prisjetila se.
>>>Bivša ministrica 'pukla': 'Mi na faksu pomažemo studentima u kriznoj situaciji, a što radi Sveučilište u Zagrebu?'<<<
Nakon što je stekla znanstveni magisterij i započela doktorat prešla je raditi na fakultet. "Rad nastavnika na fakultetu ima svojih prednosti (npr. bavljenje znanstvenim radom), ali mnogi sveučilišni nastavnici jednostavno nisu dobro pripremljeni za nastavnički posao. Meni je puno pomoglo iskustvo rada u gimnaziji, ali i kontinuirani interes za usavršavanje i istraživanje u području obrazovanja", tvrdi.
Na samom kraju, nakon više od 30 godina radnog staža u obrazovanju, i dalje smatra da je nastavnički posao najljepši na svijetu. "Veselim se tome da učim svaki dan. Učim samostalno, u suradnji s kolegama i od studenata", napisala je.
Nije se uvijek lako zaposliti kao nastavnik i profesor
Njena je objava ponovo aktualizirala raspravu o suficitarnim i deficitarnim studijima i neusklađenosti upisnih kvota s potrebama na tržištu rada, ali i raspravu o tome jesu li nastavnici dovoljno plaćeni.
I dok neki ukazuju na nove mogućnosti koje nastavnici imaju (primjerice, snimanje zabavnih i poučnih videa na YouTube-u i zarađivenje od istih), drugi pak upozoravaju, da s ovim iskustvom koje su stekli, ne bi mladima savjetovali upisivanje nastavničkih smjerova.
>>>Jesmo li napokon prestali mlade obrazovati za BURZU? U ovoj županiji, popis 'beskorisnih' zanimanja nikad nije bio KRAĆI<<<
Ima i onih koji smatraju da se autonomija sveučilišta ne bi smjela protezati i na donošenje upisnih kvota te da bi se mlade na samom početku moralo upozoravati na studije s kojima će kasnije imati problema što se zapošljavanja tiče.
"Sve je to lijepo, ali postoje studiji koji i dalje upisuju veliki broj studenata, a nisu deficitarni. Kao maturanticu nikad me nitko nije upozorio da sa završenim hrvatskim jezikom i povijesti u Rijeci (i njenoj okolici, jer nisam birala, bila sam spremna ići i na otoke ako treba), neću moći naći posao, unatoč vrlo dobrim ocjenama i činjenici da sam studij upisala direktno radi izvrsnih rezultata na natjecanjima. Godinama sam nestručno mijenjala glazbenu kulturu i na teži način doznala što je deficitarna struka. Nikome nije bilo žao mojeg truda i mojih izgubljenih godina, a nakon što bih izlijetala s nestručnih zamjena snalazila bih se svakako. U međuvremenu rodila dvoje djece. Smisao ovog što pišem nije samožalopojka, nego apel da se ukinu suficitarni studiji jer se doslovno uništavaju životi. Koliko mi je poznato, Filozofski fakultet i dalje upisuje isti broj studenata humanističkih nastavničkih grupa", upozorila je jedna bivša studentica.
