facebook,
whatsapp
Dodatni stres nekim je učenicima u Hrvatskoj uzročio potres koji je pogodio Sisačko-moslavačko područje u prosincu. U jednoj od najtežih situacija nalaze se maturanti kojima je epidemija donijela još veću izloženost pritisku, stoga se postavlja pitanje hoće li ovogodišnja matura maturantima biti teža nego prošlim generacijama.
"Online nastava uvelike je naškodila našem znanju. Mislim da nije pitanje hoće li biti teže nego koliko će biti teže. Gradivo koje je obrađeno za vrijeme online nastave za većinu učenika kao da se nije ni spomenuto, ali svejedno će biti u ispitima na maturi", kaže Petar L., gimnazijalac čija je želja upisati Medicinski fakultet u Zagrebu pa će, osim viših razina iz obaveznih predmeta, na maturi pisati biologiju, kemiju i fiziku.
Jesu li prijemni ispiti bolji način provjere znanja od mature?
Pitanje koje se svake godine provlači u medijima jest može li državna matura pokazati realno znanje učenika. Osim toga, neki fakulteti (poput Medicine, Učiteljski fakultet, TTF, Stomatološki fakultet, KIF-a i sl.) i dalje ne odustaju od dodatnih provjera znanja, takozvanih prijamnih ispita, stoga maturanti koji žele upisati studij na tim sastavnicama sveučilišta diljem Hrvatske moraju prolaziti dvostruki proces selekcije. I iako se ovo dodatno reduciralo u pandemijskim uvjetima, pa su neki fakulteti odustali od ovih vrsta provjere znanja, kompetencija ili motiviranosti kandidata, za neke studije i dalje predstavljaju neizostavan dio odabira budućih studenata.
"Smatram da je državna matura objektivan način provjere znanja, ali mislim da ipak nije dovoljan pokazatelj koliko tko može. Prijemni ispit na svakom fakultetu donio bi puno više korisnih informacija o mogućnostima učenika", smatra Petar.
Pripreme za ovaj veliki korak ne prolaze bez stresa
Svake godine maturanti osjećaju stres prilikom privođenja srednjoškolskog obrazovanja kraju: obaveze se gomilaju, pripremaju se za maturu, polaganje "državne", a neki među njima i za prijemni ispit nakon same državne mature koji nerijetko podrazumijeva savladavanje specifičnijih znanja i vještina od onih koje se provjeravaju na maturi.
Stoga nije teško shvatiti pod kolikim su opterećenjem. Pandemija koronavirusa ovo je dodatno naglasila, posebice u konktekstu online nastave koju su iskusili hrvatski učenici i studenti. U ovakvim uvjetima bitno je prevladati anksioznost tijekom učenja i pripremanja za sve oblike provjere znanja prije upisivanja željenog fakulteta.
Saveznici u borbi s tjeskobom i nervozom
Asistent na Odjelu za psihologiju i stručni suradnik Centra za psihološko savjetovanje studenata na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS), Kristijan Žibrat, preporučuje da je uz kvalitetne pripreme za maturu jedna od korisnih strategija suočavanja sa stresom kvalitetno upravljanje vremenom.
Bitno je usvojiti pravilo da su dobra organizacija i ustrajnost saveznici svima koji se pripremaju za ovako veliki korak.
"Matura za većinu učenika predstavlja vrlo izazovan događaj te je stoga potencijalni izvor stresa. Treba napraviti tjedni raspored aktivnosti, odrediti koje su aktivnosti prioritet, biti realan u planiranju i predvidjeti koliko vremena je potrebno za koju aktivnost. Isto tako, potrebno je u raspored uključiti vrijeme za odmor i razonodu kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje", smatra asistent s HKS-a.
Isto tako, da bi učenje bilo učinkovito, asistent predlaže da se prakticiraju tehnike kojima se postiže opuštanje.
"Kako bi učenici lakše mogli regulirati svoje emocije preporučuje se upotreba tehnika relaksacije, npr. abdominalno disanje jer ono smanjuje anksioznost i stres", ističe Žibrat.
