L.B. u Akademska četvrt

Ovo je najtežih 5 pitanja s prijemnog za Oxford: kako biste odgovorili?

Kandidati koji se nadaju upisati ovo prestižno sveučilište morat će na prijemnom odgovarati na malo drugačija pitanja...

2. studenog 2022 16:59
Kako bi vi odgovorili na ova pitanja?

Kako bi vi odgovorili na ova pitanja? Foto: AJS1

Intervju s kandidatima na Oxfordu slovi za jedan od najtežih na svijetu. Kako bi demistificirali i malo olakšali ovogodišnjim kandidatima, zaposlenici ovog Sveučilišta odlučili objavili su nekoliko najtežih pitanja s kojima se studenti susreću. Razgovori na prijemnom ispitu razlikuju se ovisno o studiju koji želite upisati, no ono što svi kandidati mogu očekivati jesu pitanja koja pozivaju na debatu i koja su malo zakučasta i šifrirana po svojoj naravi.

„Želimo naglasiti da svako pitanje koje postavljaju profesori u komisijama ima svoju svrhu, a to je da procijene na koji način budući studenti razmišljaju o disciplini ili predmetu koji žele studirati te na koji način reagiraju na nove informacije i nepoznate ideje“, objasnila je Samina Khan, upraviteljica Odjela prijava ovog Sveučilišta. Bez obzira na dosadašnje obrazovanje i prilike koje su kandidati imali u životu, razgovor je prilika svima da pokažu interese i sposobnosti bavljenja odabranim studijem jer se ne radi o recitiranju onoga što su već naučili.

Uobičajena je praksa da profesor na intervjuu kandidatu pruži neki materijal o kojemu će diskutirati: to može biti ulomak teksta, fotografija ili rezultat znanstvenog eksperimenta. Najbolje je, savjetuju, početi s odgovaranjem na način da ukažete na nešto očigledno i onda počnete graditi diskusiju. Bitnije je pokazati na koji način koristite informacije te na koji ih način analizirate.

Ovo je 5 pitanja koja postavljaju ispitivači na prijemnom.

Što neki roman ili neku dramu čini „političkom“?

Studij: Suvremeni strani jezici

Prema Helen Swift, ispitivačici sa Koledža St. Hilda, ovo pitanje postavlja se kako bi se provjerio osobni stav studenata utemeljen na angažmanu oko pročitane literature i opće kulture. Ispitivači najčešće provjeravaju intelektualnu znatiželju kandidata, proširuju inicijalno pitanje i traže od pristupnika da uspoređuje djela koja je također pročitao/la ili pogledao/la.

Jaki kandidati najčešće pokažu volju i sposobnost uključivanja u dublje razgovore i razvoj ideja kroz razgovor“, kaže Swift. „Savršeno je normalno mijenjati mišljenja tijekom razgovora ili doći do zamisli koja je proturječna prvotnome stavu – želimo da kandidati misle fleksibilno i uzimaju u obzir drugačije perspektive.

Otprilike svaki četvrti čovjek u Velikoj Britaniji umre od raka, a na Filipinima se radi o svakom desetom čovjeku. Koji bi faktori mogli utjecati na ovu razliku?

Studij: Medicina

Pitanje postavlja Christ Norbury sa Queen’s Koledža, a karakteristično jer na njega nema jednog točnog odgovora. Diskusija se može razviti u više smjerova, ovisno o osobnim stavovima kandidata.

„Neki će kandidati pitati odakle dolaze ti podaci i koliko su pouzdani ili pak kolika je prosječni očekivani životni vijek u drugim dijelovima svijeta“, kaže Norbury. „Neki će pak krenuti u smjeru argumentacije da su određeni životni stilovi i navike u Velikoj Britaniji nasljedno loši za zdravlje što je također zanimljiv smjer diskusije. Ovo pitaje sondira kriterije selekcije u rješavanju problema, kritičko razmišljanje, intelektuanu znatiželju, komunikacijske vještine i sposobnost slušanja sugovornika“, dodaje.

Što je po vašem mišljenju u pozadini mehanizma okrivljavanja nekoga?

Studij: Filozofija

„Pitanja poput ovog ispituju kandidatovu sposobnost pažljivog i preciznog razmišljanja o poznatim pojmovima, procjenjivanja prijedloga, pronalaženja protu-prijedloga u čemu se posebno cijeni kreativnost“, kaže Ian Phillips sa Koledža St Anne.

Ni ovo pitanje ne zahtijeva točan odgovor nego nudi platformu za testiranje dosjetljivosti kandidata kad su kreativnost i sugeriranje u pitanju.

„Na primjer, mnogi kandidati predlože da, ako A okrivljava B za nešto, A mora biti uvjeren da je B učinio/la nešto loše. Mnogi upozore da B zapravo nije morao napraviti ništa loše. Na ovaj način možemo razmotriti jednostavnu teoriju okrivljavanja: krivimo nekoga za nešto kad mislimo da je taj netko napravio nešto loše“, objašnjava Phillips.

„Dobri kandidati će često započeti raznolike i zanimljive diskusije tijekom kojih je moguće procijeniti njihovu sposobnost analitičkog mišljenja“, dodaje.

Zamislite ljestve koje se naslanjaju na okomiti zid, s nogarima na tlu. Srednja prečka ljestvi obojana je drugačijom bojom na bočnim stranama ljestvi tako da je možemo vidjeti kad ljestve gledamo sa strane. Koji oblik opisuje srednja prečka kad ljestve padnu na pod?

Studij: Matematika


Prema Rebecci Cotton-Barrat s Koledža Christ Church ovo neobično pitanje ispituje sposobnost matematičkog razmišljanja: apstrahiranja nebitnih informacija i fokusiranja na ono zaista bitno. „Prvo pitam o kojem se obliku radi, a zatim o hipotezi kojom bi to provjerili“, objašnjava.

Neki pokušaju nacrtati ljestve u svakoj fazi pada na tlo, što je u redu, ali ispitivači ovdje ipak žele nešto što je moguće generalizirati i što je egzaktno. Crtanjem bez ravnala i ploče kandidati ne mogu biti sigurni da će doći do točnog rješenja pa će se nakon toga poslužiti jednadžbama.

„Ovo je zabavno jer je odgovor najčešće drugačiji od onoga što su očekivali upravo zato jer previše razmišljaju o obliku ljestvi dok padaju“, kaže Cotton-Barrat.

Ako nekoga zanima: ljestve stvaraju niz tangenti krivulje sa središtem udaljenim od zida i tla.

Velika studija pokazala je da starija braća/sestre postižu bolje rezultate na testovima inteliencije od mlađe braće/mlađih sestara. Zašto je to tako?

Studij: Eksperimentalna psihologija

Pitanje postavlja Kate Watkins sa Koledža St. Anne i njime ispituje jesu li kandidati sposobni razmišljati o nekoliko drugačijih aspekata psihologije.

„Tijekom diskusije navodimo studente da razmišljaju o znanstvenim fakotrima kao što su dob majke (majke su starije u trenutku rađanja mlađe braće/mlađih sestara, može li to igrati ulogu?) i opservacijskoj analizi (kako redoslijed rađanja može utjecati na ponašanje i rezultate testova)“, kaže Watkins.

Pitanje je zahvalno jer kandidati počinju sa stajališta koje im je ugodno, a nakon dodavanja novih informacija lako je procijeniti na koji način reagiraju i zašto.

„Interesira nas način razmišljanja kandidata i pitanja koja će postaviti o studiji – što je uzela u obzir, a što ne – a to nam pokazuje jesu li dovoljno kompetentni za studij ili nisu“, objašnjava Watkins.

L.B./izvor: Independet

Još vijesti