Vodič za brucoše

'Jesenski debakl' na prestižnom fakultetu: Prvi put u 20 godina ostalo mjesta na zagrebačkom Medicinskom fakultetu

MojFaks | Postani student, 13.09.2021., Autor: Vanessa K.



Nema snižavanja kriterija!
Foto: screenshot, Facebook@Medicinski fakultet Zagreb

Već godinama jedan od najtraženijih fakulteta među brucošima, nije popunio kvotu ni nakon jesenskog upisnog roka.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u posljednjih se dvadeset godina nije našao u ovakvoj situaciji: ostalo je još upisnih mjesta. Nakon što smo intenzivno pisali o debaklu upisa i na ljetnim rokovima, očito se i „jesenskoj ekipi“ povijest ponovila.


Zadnji put prije 20 godina Medicinski fakultet održao je jesenske rokove za prijemne ispite, a ni tada nisu uspjeli popuniti kvotu od 300 studenata, piše Jutarnji list.


>>>Tko je kriv za debakl na prijemnom za Medicinu? S faksa tvrde: 'Učenici zadnje 2 godine uče u vrlo teškim uvjetima'<<<


Nakon debakla koji se dogodio ljetos, kada su na ljetnom roku oba praga prijemni ispit prošla 274 pristupnika, ostalo je mjesta za upis na jesenskim rokovima. Tada smo razgovarali s Jasnom Lovrić, prodekanicom i koordinatoricom prijemnog ispita na Medicinskom fakultetu koja nam je kazala kako nije do ovakve loše prolaznosti došlo zbog težine ispita, već zbog uvjeta u kojem su budući brucoši morali učiti za prijemni ispit.


>>>Najbolji hrvatski učenici birali slične studije: Ovih top 5 fakulteta upisuje 'creme de la creme' maturanata<<<


"Sigurna sam da je razlog što veći broj učenika nije uspio položiti ispit, taj što su gotovo dvije godine učili u zaista teškim uvjetima. Najveći broj učenika nije tijekom posljednje dvije godine pisao ispite u učionici pa su se odvikli od takvog načina provjere znanja. Iznimno je teško zadržati koncentraciju tri sata koliko traje prijemni ispit na Medicini. Jedan od razloga neuspjeha na prijemnom ispitu je moguće taj što se kalendar ispita Državne mature pomakao pa je učenicima ostalo manje vremena za ponavljanje gradiva kojem se testira na prijemnom ispitu", kazala nam je profesorica. Tada smo također prenosili kako je još 26 studenata moglo upisati na jesenskim rokovima, no, ni ta brojka se nije realizirala.


I za "jesenski debakl" kriva online nastava?


Kako doznaje Jutarnji, za "jesenski debakl" također je kriva online nastava, jer, kako prenose, maturanti nisu stekli rutinu pisanja ispita uživo, kao i u državnoj maturi koja je imala značajno niže pragove za prolaznost nego što ima prijemni ispit. Samo 287 maturanata uspjelo je upisati od mogućih 300 upisnih mjesta. "U ljeto smo imali 274 pristupnika koji su zadovoljili kriterije i mogli su upisati Medicinu, ali ih se odlučilo 241. Ostali su odabrali drugi fakultet, iako su kod nas položili. To znači da nam je od 300 ostalo 59 mjesta", kazala je Jasna Lovrić.


Usporedbe radi, prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje u proteklih deset godina najmanji broj prijava je Medicina imala 2011. godine, kada je prijavila samo 791 osoba, a najviše prijavljenih je bilo 2016. godine sa 964 prijave.


Teško je imati tri sata koncentracije ako nemate rutinu


Dosad bi se već na ljetnom roku kvote popunile, s kojih 500-tinjak osoba koje bi položile prijemni ispit. Ove se godine prijavilo 809 maturanata, no nakon objave rezultata ostalo je 59 praznih mjesta, stoga su otvorili i jesenski rok.


>>>Online nastava stiže na naplatu? Samo 17 studenata prošlo prijemni na ovom fakultetu u susjedstvu<<<


"U zadnjih 15-20 godina Medicinski nije održavao jesenski rok, ali okolnosti su se promijenile. Mislim da je razlog tome što djeca nisu išla na nastavu uživo, nisu pisali testove i zapravo nisu stekli rutinu", tumači Lovrić poražavajuće jesenske rezultate.


"Naš test traje puna tri sata i za to vrijeme moraju imati koncentraciju, a to može biti problem ako nisi zadnju godinu ili dvije redovito išao na nastavu i pisao klasične testove. Tri sata koncentracije je zahtjevno. To su prošle generacije bez problema uspijevale savladati. Naši ispiti na puno predmeta traju po 2-3 sata. To je također nešto što uzimamo u obzir kad provjeravamo koliko su kandidati spremni za studij", prenosi njene riječi Jutarnji.


"Krivi su sramotno niski kriteriji državne mature!"


Kao drugi razlog nepopunjavanja mjesta, Lovrić krivi državnu maturu u kojoj su pragovi bili spušteni "sramotno nisko". "Šalju djeci vrlo krivu poruku da s 20 ili 25 posto položenog ispita mogu dobiti ocjenu dovoljan i onda s tim znanjem studirati. To je zapravo zavaravanje", komentirala je. Također, Lovrić napominje kako je njihovih 100 najboljih kandidata napisalo prijemni kao i oni unazad nekoliko generacija.


>>>Brutalno predobre ocjene? Ovogodišnji maturanti briljirali: Svaki drugi se može pohvaliti peticom<<<


"Dakle, mi nemamo problem s onima koji su davno prije odlučili da će studirati medicinu i sami se spremali godinu dana. Problem je s onima koji su nakon mature mislili da mogu u mjesec ili dva naučiti ta tri predmeta", nadodaje.


Kako nam je navela i tada, ispit se ne može proći ako budući brucoši ne sakupe minimum 55 posto ispita, što je većini bio problem. "Oni polože predmet, riješe 16 od 40 po predmetu, ali ukupno ne skupe 55 posto testa i ne mogu upisati studij. Što znači da ni jedan predmet nisu zapravo dovoljno dobro naučili. Ako barem jedan predmet baš dobro naučiš, može se doći do tih 55 posto", komentirala je Lovrić.


Loša organizacija ispita i gužve, puno praznog hoda...


Maturantica Vida iz Krapine uspjela je položiti prijemni ispit još u ljetnom roku i kazala je za Jutarnji kako se pripremala po ispitima s prošlih godina, a da je najviše problema imala s kemijom. "Biologija i fizika su bile u redu, ali zbog kemije dosta ljudi nije moglo položiti prijemni. Jedino je iz kemije bilo zadataka koji su teži nego prethodnih godina. Većinom je bilo gradivo četvrtog razreda", komentirala je buduća brucošica.

Osim male prolaznosti, problem je bila i organizacija ispita u pandemijskim okolnostima. Ispred zgrade skupilo se oko tisuću ljudi iz cijele Hrvatske, jer su s nekim maturantima dolazili i roditelji.


"Rečeno nam je da ispit počinje u 8. Ta procedura trajala je pola sata do 40 minuta, dok nas nisu pustili u zgradu, pa dok su pročitali pravilnik… Puno smo sjedili i čekali, bilo je dosta praznog hoda", opisala je Vida situaciju. "To je stvorilo problem jer su mnogi pristupnici uzeli povratnu kartu za vlak i računali su da će do 12 sati završiti, pa im je karta propala", prisjeća se i napominje kako su se ljudi žalili na vrućine čak i ako su sjedili uz prozore, a neki su se žalili i na nošenje maske tokom pisanja ispita.


>>>Više od 50% učenika u Hrvatskoj godinu završilo ODLIČNIM uspjehom: Jesu li ocjene na kraju godine 'korona-pokloni'?<<<


Prodekanica Lovrić potvrdila je za novinare kako ispit nije bio teži za razliku od prethodnih godina te zaključuje kako se nastava obavezno mora vratiti kontaktno za srednje škole, jer "je to jedini ispravni put da se gradivo savlada", dodaje za kraj.

izvor: Jutarnji.hr


Medicinski fakultetSveučilište u Zagrebuupisne kvotepostani studentbrucoši medicineJasna Lovrićupisne kvoteBiologijaKemijaFizikaprijemni ispitidržavna matura


Prati nas na Instagramu!