Vodič za brucoše

KAKO JE STUDIRATI NA: Predstavljamo Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

MojFaks | Predstavljamo fakultete, 06.10.2016.



KAKO JE STUDIRATI NA: Predstavljamo Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Po broju studenata i znanstveno-nastavnog osoblja Prirodoslovno-matematički fakultet je jedna od najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, znanstveno-nastavna sredina važna za edukaciju znanstvenog kadra u hrvatskom prirodoslovlju i matematici, srednjoškolskih nastavnika tih predmeta, ali i jedan od vodećih centara istraživanja u tim znanstvenim područjima.

Povijest Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započinje 21. travnja davne 1876. godine, kada je Gjuro Pilar održao prvo predavanje iz mineralogije i geologije na matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta. Iste godine počinje i organizirana nastava iz botanike, fizike, matematike i lučbe (kemije), a 1877. godine iz zoologije, te 1883. iz geografije.

Sedamdeset godina kasnije, Matematičko-prirodoslovni odjel Filozofskog fakulteta (koji je u međuvremenu nastao iz Mudroslovnog fakulteta) osamostaljuje se kao Prirodoslovno-matematički fakultet 8. lipnja 1946. godine.


foto: pmf.unizg.hr

Danas na sedam odsjeka PMF-a (Matematički, Fizički, Kemijski, Biološki, Geološki, Geografski i Geofizički), studira oko 5000 studenata na preddiplomskom, integriranom preddiplomskom i diplomskom te diplomskom studiju na 35 studijskih programa.

Prirodoslovno-matematički fakultet spada i među vodeće prirodoslovno-znanstvene centre u našoj zemlji i ima ključni doprinos u znanstvenom profilu Sveučilišta: diplomirani inžinjeri, profesori i magistri struke s ovog fakulteta visoko kotiraju na tržištu rada, a mladi znanstvenici s PMF-a dobitnici su brojnih nagrada kao što su Nagrada za izvrsnost, Nagrada za znanost, Nagrada Društva sveučilišnih nastavnika, Nagrada za žene u znanosti, itd.

Iskustvo studiranja na ovom popularnom i renomiranom fakultetu s nama je podijelio RTL-ov mladi meteorolog Nikola Vikić-Topić koji je studirao meteorologiju na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta u Zagrebu.


foto: rtl.hr

Ako pratite ovaj televizijski kanal, njegovo će vam simpatično lice biti dobro poznato jer ga na malim ekranima gledamo od 2012. godine. Osim što nas informira o vremenu, Nikola predaje fiziku učenicima sedmog i osmog razreda osnovne škole u zagorskom naselju Brestovec Orehovički te na taj način pokušava svoju ljubav prema fizici prenijeti novim naraštajima.

Svi ljubitelji obiteljske atmosfere ovdje će uživati


Meteorologija se studira na Geofizičkom odsjeku PMF-a, ali tek nakon dvije godine provedene na Fizičkom odsjeku sa studentima fizike. Iako je studij fizike na glasu kao jedan od najtežih u Hrvatskoj, Nikola nam je odmah u početku rekao da nikada nije požalio što je upisao ovaj studij, najviše zbog toga što je zanimljiv i što su profesori odlični, osobito na Geofizičkom odsjeku.

"Prednost studija je ta što studiraš u jednoj maloj zajednici gdje nema puno studenata, asistenata ni profesora tako da vlada obiteljska atmosfera", spremno je nabrojao sve adute ovog programa.


Jedan tipičan dan na faksu...foto: privatna arhiva

Kao što smo već napomenuli, PMF slovi za jedan od zahtjevnijih fakulteta. Upravo zbog te težine studija, prosjek studiranja nešto je veći no što bi trebao biti. "Sjećam se podatka da je prosječno vrijeme potrebno da se završi PMF oko 7 godina", kaže Vikić-Topić. "Potrebno je puno odricanja i učenja, no s druge strane, ovaj fakultet vas zbilja nauči kritički razmišljati i učiti tako da je stjecanje nekih novih znanja u budućnosti znatno lakše. Onome koji je uporan, na kraju se svo to učenje isplati, doduše više zbog osjećaja osobnog zadovoljstva nego zbog novaca", dodaje u šali.


Ako ste mislili da ćete se dosađivati na PMF-u, varate se! Hoćete li na svom faksu u sklopu studija u rukama držati protugradnu raketu kao ova kolegica u prvom redu? Nismo ni mislili...foto: privatna arhiva

Ključni udžbenici jeftiniji su na Interliberu


Ako ste odlučili studirati na ovom fakultetu, a posebno ako ste se odlučili baš na ovaj studij, imate sreće jer se gotovo svi udžbenici mogu nabaviti u knjižnici fakulteta, a postoji i puno skripti starijih studenata koje su lako nabavljive. "Osim toga, prilično je važno nabaviti matematički priručnih Bronštejn koji se koristi tijekom gotovo cijelog fakulteta, a češće na prve dvije godine", savjetuje naš sugovornik. "Čini mi se da je njegova cijena na Interliberu nekih 200-250 kn. Osim njega i kalkulatora, neka dodatna pomagala nisu potrebna", dodaje.

Menza je malo skuplja, ali SD Lašćina je u blizini...


PMF ima svoju menzu, odmah ispod Kemijskog odsjeka, što je otprilike 200 metara udaljeno od Geofizičkog odsjeka tako da je i tijekom kraće pauze moguće otići po sendvič ili čokoladu.


PMF-ova menza: jedina u kojoj možete kušati 'pohanu gorilu'...foto: Facebook@Tin Miladinović

"Mana je što je Bologna privatna menza tako da je 10 – 20 % skuplja od sveučilišnih, a ponekad zna biti i velika gužva", prisjetio se Vikić-Topić. "Dobra stvar je što je nekih 2 – 3 kilometara dalje studentski dom 'Lašćina' gdje je odlična i jeftina menza u kojoj je rijetko gužva pa može poslužiti kao alternativa", dodaje.

Plaća ovisi o sektoru unutar kojeg ćete raditi


Iako se na fakultet upisujemo zbog ljubavi, strasti ili interesa prema nekoj znanosti, jedan od kriterija odabira svakako je i mogućnost zapošljavanja nakon diplome. Danas je, u vremenu post-recesije i gospodarskog oporavka, to još i važnije. Kakve su plaće diplomiranih PMF-ovaca?


S najboljim prijateljem Mislavom na Zavižanu. Inače, na Zavižanu radi meteorološki tehničar Ante Vukušić koji gotovo cijelu godinu ondje provede sam. Samo za introverte...foto: privatna arhiva

"Teško je ovdje bubnuti jednu cifru jer je moguće zapošljavanje u različitim sektorima stoga i plaća može varirati. U znanstvenom sektoru, gdje se većina ljudi zapošljava, plaća je nažalost najmanja - početna je oko 5 tisuća kuna", kaže Vikić-Topić. "Ipak, postoji mogućnost odlaska na daljnje znanstveno usavršavanje u inozemstvo gdje je plaća nešto bolja. Nadalje postoji mogućnost zapošljavanja u privatnim tvrtkama i, nešto rjeđe, u bankama gdje su plaće bolje", kaže.

PMF-ovci su malo introvertiraniji, ali to ne znači da ne znaju tulumariti


PMF-ovci k'o PMF-ovci jesu malo introvertiraniji i povučeniji, no društvenog života ne manjka.

"Postoji brucošijada, ali osim nje, možda i bolji, PMF - Open Air koji se svake godine održava na livadi ispred zgrade Kemijskog odsjeka. Tijekom godina postao je dosta popularan događaj tako da na njega dolaze i studenti drugih fakulteta", kaže naš sugovornik. "Održava se svake godine u lipnju, svira više bendova, pivo i hrana su cijenom jako prihvatljivi studentima i traje do iza ponoći nakon čega se može otići do centra grada koji nije daleko, svega 15 minuta pješke ili 5 minuta busom", kaže.


Open air bolji i od Brucošijade! foto: Facebook@PMF Open Air 2016

Osim toga, postoje razna studentska udruženja koja organiziraju predavanja, druženja i putovanja više puta tijekom semestra. Neka od tih udruženja su Ćumez (fizičari) i BIUS (biolozi), a od znanstveno-sportskih susreta tu je Primatijada koja pokušava povezati studente sa znanstvenicima, profesorima i stručnjacima kako bi ostvarili neki oblik međusobne suradnju te Dan i noć na PMF-u, skup popularno-znanstvenih manifestacija koje se tradicionalno održavaju na sedam odsjeka PMF-a: Noć biologije, Fizika danas, Otvoreni dan kemije, Otvoreni dan geologije, Geofizika uživo, Otvoreni dan geografije i Otvoreni dan matematike, a koje za tu prigodu budu stopljene u veliki jednodnevni festival prirodoslovlja i matematike.

Klasična mehanika, Matematičke metode fizike... neki kolegiji će vas izmučiti, ali ništa nije nemoguće


Svaki studijski program ima onih nekoliko kamenčića spoticanja o kojima brucoši saznaju sve već u prvom tjednu predavanja i onda strahuju sve dok ih ne polože i na taj ih se način riješe. "Najteži kolegiji su definitivno na drugoj godini fakulteta, za vrijeme dok je student još na Fizičkom odsjeku", kaže Nikola. "To su Klasična mehanika 1 i 2 te Matematičke metode fizike 1 i 2. Za polaganje ovih kolegija potrebno je uložiti puno truda i vremena, ali nije nemoguće, daleko od toga", dodaje.


Ovaj neobični stroj mareograf zapisuje razinu mora te njegove dugoperiodičke (plima-oseka) i kratkoperiodičke (valovi) oscilacije. Foto: privatna arhiva

Treća godina je nešto lakša (valjda da se studenti oporave od druge), dok su na četvrtoj ponovno malo teži kolegiji Dinamička meteorologija 2 i 3 kod profesora Branka Grisogona, a na petoj Klimatologija 3 kod profesora Zorana Pasarića, doznajemo.

"Olakotna okolnost kod ovih kolegija na višim godinama je što su ujedno i jako zanimljivi te su profesori dobri i susretljivi što uvelike olakšava polaganje", ukazuje na svjetlo na kraju tunela naš sugovornik.

Savjeti za one koji žele otići u inozemstvo


Odlazak u inozemstvo nije stran studentima meteorologije kao niti diplomiranim meteorolozima.

"Preporučio bih dvije odlične mailing liste, CLIMLIST i Met-Jobs, na koje se svatko može prijaviti i primati ponude za poslove, doktorske i postdoktorske studije iz cijelog svijeta. Stvarno ima zgodnih ponuda i to svakodnevno", daje nam koristan savjet Vikić-Topić.

Prema njegovoj procjeni, otprilike 10 do 20% studenata u nekom trenutku odlazi u inozemstvo na kraće ili dulje vrijeme, ali smatra da je taj postotak u porastu što zbog relativno loše situacije u našoj zemlji, sve brojnijih i primamljivijih mogućnosti, ali i sve snažnije otvorenosti studenata prema ideji odlaska u inozemstvo.

"Preporučio bih svima da pokušaju, barem na kratko vrijeme, otići negdje u inozemstvo", savjetuje Nikola. "Konkretnije, postoji zgodna ljetna škola u Utrechtu u Nizozemskoj, koja se održava svake godine. Studentima s boljim prosjekom subvencionirano je sudjelovanje, smještaj i hrana", kaže.

Iskustvo studiranja na ovom faksu u pet riječi


Zadovoljstvo, sreća, napor, prijatelji, zabava.

Ivana Petrić
foto: pmf.unizg.hr/brošura


Prirodoslovno-matematički fakultetNikola Vikić-Topićiskustvo studiranja


Prati nas na Instagramu!