facebook,
whatsapp
U većini europskih država studenti danas plaćaju školarine, no i dalje postoje velike razlike u njihovoj visini, kao i visini studentskih stipendija i zajmova, pokazalo je novo izvješće mreže Eurydice, piše Novi list.
U visini školarina i dalje prednjači Engleska, gdje visokoškolske ustanove naplaćuju godišnju školarinu od 9.000 funti, a u nekim slučajevima i do 21.000 funti godišnje. Relativno visoke školarine imaju i Irska, Španjolska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Portugal i Švicarska.
U desetak država, među njima Danskoj, Grčkoj, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, ne naplaćuju se nikakve školarine. Velika većina država istodobno studentima osigurava stipendije i povoljne zajmove, kako bi im olakšala plaćanje školarina i povećala dostupnost visokog obrazovanja.
Hrvatska i dalje stoji prilično loše kad je riječ o omjeru studenata koji plaćaju školarinu i onih koji uživaju određene financijske povlastice, bilo kroz stipendije ili studentske zajmove. Iako je visoko obrazovanje u Hrvatskoj besplatno, to pravo imaju samo redovni studenti koji prvi put upišu studij, i koji uđu u propisanu kvotu.
Ostali mogu upisati studij uz plaćanje, tako da oko 60 posto hrvatskih studenata ipak plaća školarine. Istodobno, manje od deset posto ih prima stipendije, koje su osim toga među najnižima u Europi. Studentski zajmovi, porezne i obiteljske olakšice kakve uživa velika većina studenata u Europskoj uniji, za hrvatske studente i njihove roditelje i dalje su strani pojam.
Uz Hrvatsku, samo još četiri države nemaju nikakvih potpora studentima osim stipendija, i to Španjolska, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, dok na Islandu ne postoje ni studentske stipendije.
Pravo na besplatni studij i u drugim državama ovisi o uspješnom studiranju, pa tako Češka, dio Njemačke, Nizozemska, Poljska i Slovačka naplaćuju školarinu ili svojevrsnu refundaciju novca od studenata koji padnu godinu ili ne polože diplomski ispit u određenom roku.
L.B./izvor: Novi list
foto: Freeimages
U visini školarina i dalje prednjači Engleska, gdje visokoškolske ustanove naplaćuju godišnju školarinu od 9.000 funti, a u nekim slučajevima i do 21.000 funti godišnje. Relativno visoke školarine imaju i Irska, Španjolska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Portugal i Švicarska.
U desetak država, među njima Danskoj, Grčkoj, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, ne naplaćuju se nikakve školarine. Velika većina država istodobno studentima osigurava stipendije i povoljne zajmove, kako bi im olakšala plaćanje školarina i povećala dostupnost visokog obrazovanja.
Hrvatska i dalje stoji prilično loše kad je riječ o omjeru studenata koji plaćaju školarinu i onih koji uživaju određene financijske povlastice, bilo kroz stipendije ili studentske zajmove. Iako je visoko obrazovanje u Hrvatskoj besplatno, to pravo imaju samo redovni studenti koji prvi put upišu studij, i koji uđu u propisanu kvotu.
Ostali mogu upisati studij uz plaćanje, tako da oko 60 posto hrvatskih studenata ipak plaća školarine. Istodobno, manje od deset posto ih prima stipendije, koje su osim toga među najnižima u Europi. Studentski zajmovi, porezne i obiteljske olakšice kakve uživa velika većina studenata u Europskoj uniji, za hrvatske studente i njihove roditelje i dalje su strani pojam.
Uz Hrvatsku, samo još četiri države nemaju nikakvih potpora studentima osim stipendija, i to Španjolska, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, dok na Islandu ne postoje ni studentske stipendije.
Pravo na besplatni studij i u drugim državama ovisi o uspješnom studiranju, pa tako Češka, dio Njemačke, Nizozemska, Poljska i Slovačka naplaćuju školarinu ili svojevrsnu refundaciju novca od studenata koji padnu godinu ili ne polože diplomski ispit u određenom roku.
L.B./izvor: Novi list
foto: Freeimages
