facebook,
whatsapp
Iako se radi o malenom iznosu, većina studenata ipak shvaća da je i to bolje od burze rada. "Ona pruža neku sigurnost. Da nakon faksa imaš nešto odakle ćeš krenuti", kaže za Dnevnik Nove TV Martina, studentica na FER-u.
"Mladi mogu početi od nekuda. Bez te mjere je vrlo teško naći posao i teško se zaposliti", slaže se i student građevine Josip.
No, za nova stručna zapošljavanja u proračunu više nema novca. Kao ni za nove potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje, usavršavanje i javne radove. Iz HZZ-a umiruju: mjere se nastavljaju, ali umjesto državnim, plaćat će se europskim novcem. No, promjena će biti.
"Ured kojemu je trebao inženjer građevine, uzeo je mladu osobu kako bi besplatno imao kvalitetnog radnika bez troškova, a radnici s VSS-om su radili za 2.400 kuna. Time je u potpunosti zaustavljeno klasično zapošljavanje mladih. Dakle, mjera će i u budućnosti ostati, ali bitno redefinirana", priopćeno je iz HZZ-a.
Na pitanje "hoće li se mladi ljudi i nakon 23.6.2016. godine moći prijaviti za stručno osposobljavanje" iz HZZ-a odovaraju kratko – da.
No, bivši ministar rada i saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić upozorava da se primjerice stariji od 29 godina više neće moći stručno usavršavati.
"Svaka mlada osoba koja je radila nešto drugo i izvan struke neće moći koristiti mjeru koju smo mi proširili na javni sektor i također će biti ograničena. Prema tome ovo znači ukidanje stručnog osposobljavanja u Hrvatskoj što je sramota", napominje Mrsić.
U Ministarstvu tvrde - mijenjaju se mjere koje nisu imale uspjeha. A Mrsić uvjerava - 60 posto mladih nakon stručnog osposobljavanja dobilo je posao u roku od godina dana. Među njima je i 27-ogodišnja Tena Erceg, stručni suradnik psiholog.
"Vidljivo je da nisu svi bili te sreće i da su nakom stručnog osposobljavanja ostali osposobljeni, ali na burzi", smatra Tena.
A život bez burze - ono je što će mlade zadržati u Hrvatskoj.
Prilog pogledajte ovdje.
L.B./izvor: Dnevnik.hr
foto: Shutterstock
