Mojfaks.hr u Vijesti

Ekonomisti upozoravaju: školarine na fakultetima trebaju poskupjeti

Hvatska već desetljećima ima iznimno visoku takozvanu prirodnu stopu nezaposlenosti na razini od 15-ak posto i to je zasigurno prioritetni društveni problem.

14. rujna 2015 17:52
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Prema istraživanju koje su proveli Michael Shannon i Bakhtiar Moazzami s kanadskog Lakehead Sveučilišta, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija imaju prirodnu stopu nezaposlenosti od 5,9 posto, Nizozemska i Norveška 3,9 posto, Austrija 4,3 posto, Danska 5,1 posto, Italija 7,8 posto, a najveću stopu među tim državama ima Francuska, 9,3 posto i Španjolska, 12,8 posto.

Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta, ističe kako je za konkretnije smanjenje nezaposlenosti potrebno djelovati na više različitih područja istovremeno, te da je za vidljive rezultate takvih mjera potrebno dulje vrijeme, najčešće dulje od mandata jedne vlade.

Problemom neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada ("mismatcha") u državama Južne Europe detaljnije se u svom magisteriju na nizozemskom sveučilištu u Tilburgu pozabavila Dora Tuđa. Ona je tematizirala utjecaj "mismatcha" vještina na tržištu rada na dohodovne nejednakosti u južnoj Europi (Portugala, Italije, Grčke, Španjolske i Hrvatske) nakon krize 2008. i utvrdila da iako postoji ciklička komponenta u visokim stopama nezaposlenosti južne Europe, njihova visina upućuje i na problem strukturne nezaposlenosti, piše Slobodna Dalmacija.

"Strukturna nezaposlenost se često definira kao situacija u kojoj se vještina, radno iskustvo, lokacija ili obrazovanje nezaposlenih razlikuju od onih koje tržište rada potražuje. Visoke stope nezaposlenosti, posebice mladih, a koje su vidljive u zemljama južne Europe, mogu ukazivati na neadekvatnost vještina iliobrazovanja koje mladi stječu obrazovanjem, a nisu potrebne tržištu rada. Uz to, u zemaljama južne Europe je specifično što je dio mladog radno sposobnog stanovništva nastavio školovanje na početku krize, kako bi ušli na tržište rada nakon što kriza prođe. Primjer Grčke i Hrvatske koje imaju, većim dijelom, besplatno visoko obrazovanje, doveo je do povećanja udjela visoko obrazovanih koje tržište rada ne može apsorbirati", objašnjava Dora Tuđa.

"Kako bi Hrvatska izbjegla daljnje produbljivanje neravnoteža na tržištu rada, smatram kako je potrebno podići cijenu školarina, no istovremeno povećati stipendije za izvrsne studente. Za ostale studente koji ne zadovoljavaju kriterij izvrsnosti, trebalo bi razviti sustav kreditiranja koji bi studenti mogli otplatiti nakon zapošljavanja. Na taj način će se povećati motivacija za završetak studija s jedne strane, a s druge strane studirat će se programi za koje postoji veća mogućnost brzog zapošljavanja nakon studija", ističe Dora Tuđa.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Slobodna Dalmacija
foto: Freeimages

Još vijesti