facebook,
whatsapp
Problem odlaska mladih, obrazovanih i željnih rada u inozemstvo ovih dana sve više zaokuplja hrvatsku javnost, a čak je i aktualna Vlada zabrinuta posljednjim podacima EUROSTAT-a koji pokazuju da je iz Hrvatske, od ulaska u Europsku uniju, otišlo oko 36.000 građana, objavljuje Narodni list.
Ukoliko pak imate znanja, kompetencije i želju za radom, postoje i drugi načini zapošljavanja osim preživljavanja na burzi rada. Sve je veći broj mladih Hrvata, koji se još nisu odlučili na odlazak u inozemstvo, počeo prakticirati tzv. freelancing - zapošljavanje u kojem na domaćem, ali i svjetskom tržištu nude svoje znanje, stručnost i iskustvo, rade uglavnom od kuće, poslove koje znaju i žele raditi i za poslodavce koje sami odaberu.
Što je freelancer?
Freelancer je radnik koji se sam zapošljava, rijetko je kad vezan za jednog poslodavca i može istovremeno obavljati posao za više njih. Uz brojne freelancere koji su to postali silom prilika, jer nakon otkaza nisu uspjeli pronaći drugi stalan posao, na ovakav način zaposlenja odlučuje se i sve više mladih stručnjaka, koji svoje znanje itekako dobro znaju unovčiti i na stranom tržištu, bez klasičnog vezivanja za jednog poslodavca i sva ograničenja tradicionalnog zaposlenja.
Freelancingom se najčešće bave intelektualne i informatičke djelatnosti, od prevoditelja i tekstopisaca, do programera, informatičkih dizajnera, poslovnih konzultanata, arhitekata, novinara, fotografa i slično. Razlog je jednostavan - ukoliko nudite svoju uslugu poslodavcima širom svijeta ili čak širom Hrvatske, vaša usluga mora biti dostupna, a to je kod drugih djelatnosti vrlo teško.
Freelanceri u Hrvatskoj ne mogu računati na socijalna i zdravstvena prava, osim ako ih sami ne plaćaju, nema također niti uređenog tržišta i konstantnih cijena rada, tako da uglavnom ovise o tome koliko ih poslodavac želi platiti, a poslodavcima je u isto vrijeme jeftinije takav posao dati vlastitim djelatnicima. Na strani freelancera su naravno fleksibilno radno vrijeme i njihova stručnost, čime poslodavcima nude ono što možda sami nemaju u vlastitim kadrovima.
Savjeti za freelancere
Dakle, ako se odlučite postati freelancer i svoje usluge ponuditi na slobodnom tržištu rada, potrebno je računati na mnogo problema, ali isto tako i mogućnosti. Prednosti su što ćete sami moći odabrati kojim se poslovima želite baviti, bez šefa koji će vam određivati kada i kako trebate raditi, no zato samo o vama ovisi i zadovoljstvo klijenata odrađenim poslom, a obzirom da se loš glas daleko čuje - time i vaša budućnost freelancera.
Najvažnije je za freelancera njegov dobar glas, odnosno preporuke klijenata koji su zadovoljni kvalitetom i brzinom odrađenog posla. Zato prije stupanja na tržište slobodnih profesionalaca trebate dobro ocijeniti vlastite prednosti i nedostatke, te budućem klijentu ne obećavati odrađivanje posla za koji niste sigurni da ćete ga moći obaviti kvalitetno i u dogovorenom roku. Jednako tako dobro je raspitati se o cijenama usluge koju pružate, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu, jer u posljednje je vrijeme sve više freelancera iz dalekoistočnih zemalja i zemalja u razvoju, koji nude jednako kvalitetne usluge za relativno nisku cijenu.
Ukoliko vaša stručnost nije upitna, upitna može postati raspodjela vremena, jer bez određenog radnog vremena lako se naći u poziciji da vam ponestane vremena za odraditi posao ili da posao morate odraditi u trenutku kad niste najodmorniji ili motivirani za rad.
Važno je također poslodavcima dati do znanja da postojite, dakle promovirati se i biti prisutni na što više specijaliziranih web stranica i društvenim mrežama, a nije loše i napraviti vlastitu stranicu ili blog.
Možda i najvažnije od svega, pogotovo ako radite s nepoznatim poslodavcima - potpišite i ovjerite ugovor o radu, jer negativnih iskustava s iskorištavanjem freelancera ili neplaćanjem njihova rada ima i previše.
Jedna od najpoznatijih internetskih stranica u Hrvatskoj je Freelance.hr i tu možete započeti svoju karijeru slobodnog profesionalca, no prvenstveno morate znati da osobe koje nisu uporne, snalažljive i koje nemaju radne navike, znanja i vještine, nisu za ovakav način zaposlenja.
Tko su hrvatski freelanceri
Hrvatske freelancere u posljednje vrijeme sve više okuplja i neovisna udruga Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, prema čijem istraživanju se može sastaviti i prosječan profil hrvatskog freelancera. Dakle, riječ je uglavnom o mlađim ljudima, između 24 i 35 godina starosti, visokoobrazovanih i stručnih s iskustvom u poslu kojeg obavljaju. Većina njih plaćena je honorarno putem ugovora o djelu i snalazi se sama na tržištu rada, dakle bez veze u javnim institucijama i natječajima. Prosječna im je zarada od 2.200 do 8.800 kuna, pri čemu značajno više zarađuju freelanceri koji dobiju posao u inozemstvu.
L.B./izvor: Narodni list
foto: Freeimages
