facebook,
whatsapp
Anketa provedena među 608 studenata sa 35 engleskih fakulteta, objavljena u časopisu Studies in Higher Education, otkriva da je "konzumeristički stav o obrazovanju povezan s nižim ocjenama i slabijim akademskih uspjehom."
Članak naziva "\'Student-kao-konzument\' pristup visokom obrazovanju i utjecaj istoga na akademski uspjeh" ("The student-as-consumer approach in higher education and its effects on academic performance") potpisuju Louise Bunce, profesorica psihologije na Sveučilištu Winchester, Amy Baird sa istog sveučilišta i Siân Jones, psiholog i predavač sa Sveučilišta u Londonu.
U svjetlu trenda u kojemu je identitet potrošača sve prisutniji među studentima, autori istraživanja pokušali su ispitati hipotezu da između akademskog uspjeha i razine konzumerističkog stava prema obrazovanju postoji negativan trend.
U anketi su studenti morali reagirati na izjave kao što su "Smatram da je moja fakultetska diploma proizvod koji kupujem" i one suprotne, usmjerene na "identite osobe koja voli učiti", a koje su glasile "Želim proširiti i nadograditi svoje intelektualne sposobnosti". Također su morali navesti koju su zadnju ocjenu na fakultetu dobili kako bi znanstvenici izmjerili akademski uspjeh svakoga od njih.
Autori tvrde da je slabiji identitet osobe koja voli i želi učiti bio povezan sa snažnijim usmjerenjem prema konzumerističkim stavovima što je u konačnici bilo povezano sa lošijim akademskim uspjehom. Također upozoravaju na ograničenja ankete jer je kao kriterij akademskog uspjeha uzeta zadnja ocjena, a ne prosjek svih ocjena što je donekle problematično jer svi znamo da se i najboljim studentima može omaknuti koja loša ocjena.
Bilo kako bilo, istraživanje je pokazalo da se o obrazovanju ne bi smjelo govoriti u kontekstu ekonomske vrijednosti pomoću kategorija školarina, potencijalnog zaposlenja i sudjelovanja na tržištu rada jer se na taj način iz perspektive gubi činjenica da se istinsko znanje ne može kupiti već samo steći teškim radom i interesom za novim spoznajama.
Vlade bi također trebale biti opreznije kad govore o vrijednosti obrazovanja u smislu strogo financijske transakcije jer se na taj način među studentima stvara ideja da kupuju vlastite diplome. Kao posljedica ovoga može se razviti mentalitet \'ti si tu da me naučiš\' umjesto mentaliteta aktivnog sudjelovanja u nastavi i aktivnog stjecanja znanja koje proizlazi iz vlastite želje za učenjem.
Nije sve na našim profesorima i obrazovnim institucijama – pravo obrazovanje rezultat je našeg zalaganja i truda, kao i osobne inicijative svakog pojedinog studenta.
L.B./izvor: Times Higher Education
foto: Pixabay
Članak naziva "\'Student-kao-konzument\' pristup visokom obrazovanju i utjecaj istoga na akademski uspjeh" ("The student-as-consumer approach in higher education and its effects on academic performance") potpisuju Louise Bunce, profesorica psihologije na Sveučilištu Winchester, Amy Baird sa istog sveučilišta i Siân Jones, psiholog i predavač sa Sveučilišta u Londonu.
U svjetlu trenda u kojemu je identitet potrošača sve prisutniji među studentima, autori istraživanja pokušali su ispitati hipotezu da između akademskog uspjeha i razine konzumerističkog stava prema obrazovanju postoji negativan trend.
U anketi su studenti morali reagirati na izjave kao što su "Smatram da je moja fakultetska diploma proizvod koji kupujem" i one suprotne, usmjerene na "identite osobe koja voli učiti", a koje su glasile "Želim proširiti i nadograditi svoje intelektualne sposobnosti". Također su morali navesti koju su zadnju ocjenu na fakultetu dobili kako bi znanstvenici izmjerili akademski uspjeh svakoga od njih.
Autori tvrde da je slabiji identitet osobe koja voli i želi učiti bio povezan sa snažnijim usmjerenjem prema konzumerističkim stavovima što je u konačnici bilo povezano sa lošijim akademskim uspjehom. Također upozoravaju na ograničenja ankete jer je kao kriterij akademskog uspjeha uzeta zadnja ocjena, a ne prosjek svih ocjena što je donekle problematično jer svi znamo da se i najboljim studentima može omaknuti koja loša ocjena.
Bilo kako bilo, istraživanje je pokazalo da se o obrazovanju ne bi smjelo govoriti u kontekstu ekonomske vrijednosti pomoću kategorija školarina, potencijalnog zaposlenja i sudjelovanja na tržištu rada jer se na taj način iz perspektive gubi činjenica da se istinsko znanje ne može kupiti već samo steći teškim radom i interesom za novim spoznajama.
Vlade bi također trebale biti opreznije kad govore o vrijednosti obrazovanja u smislu strogo financijske transakcije jer se na taj način među studentima stvara ideja da kupuju vlastite diplome. Kao posljedica ovoga može se razviti mentalitet \'ti si tu da me naučiš\' umjesto mentaliteta aktivnog sudjelovanja u nastavi i aktivnog stjecanja znanja koje proizlazi iz vlastite želje za učenjem.
Nije sve na našim profesorima i obrazovnim institucijama – pravo obrazovanje rezultat je našeg zalaganja i truda, kao i osobne inicijative svakog pojedinog studenta.
L.B./izvor: Times Higher Education
foto: Pixabay
