facebook,
whatsapp
Još je porazniji podatak da 83 posto mladih između 25 i 29 godina te 70.2 posto onih između 18 i 30 godina još uvijek živi u roditeljskom domu. Iako postoje mjere zapošljavanja mladih, one nisu dostatne za samostalan život.
Mladi u Hrvatskoj susreću se s nizom problema, a jedan od njih je i vlastito osamostaljivanje. Dok se oni iz manjih sredina, uglavnom uspijevaju udaljiti iz roditeljskog doma za vrijeme studija, drugi i dalje dijele svoj životni prostor s roditeljima i maštaju o tome kada će napokon imati „nešto svoje“.
....Pismo roditeljima: \'Postoje stvari gore od loših ocjena\'...
No, kako to ostvariti? Nikolina Hodak je magistra odnosa s javnošću. Još traži posao i živi s roditeljima. „Konstantno razmišljam o odlasku iz roditeljskog doma. Želim se konačno osamostaliti i ne biti na teret roditeljima. Trenutno ne radim pa si ne mogu priuštiti odlazak iz roditeljskog doma“, kaže Nikolina.
Ovisnost o roditeljima
Ona je samo jedna od 86.817 mladih do 29 godina, registriranih u prosincu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Sociologinja Ira Alaburić objašnjava na koje načine loša materijalna situacija utječe na osamostaljivanje mladih.
Mladi odlaze iz roditeljskog doma s navršene 32 godine! Izvor: arhiva
„Mladi koji upisuju fakultet trebaju financijsku pomoć roditelja minimalno do 25. godine života, no problem je što se i nakon diplome posao ne pronalazi lako, pa je pomoć roditelja potrebna i nakon toga“, ističe Alaburić te dodaje kako ovo za sobom povlači i druge društvene probleme, poput kasnijeg zasnivanja obitelji ili braka.
Sudeći prema statistikama, mladi se neće odvojiti od svojih roditelja ni nakon tridesete godine života. Naime, prema podacima Eurostata iz 2015. hrvatska mladež u prosjeku odlazi iz roditeljskog doma s navršene 32 godine. Još je porazniji podatak da 83 posto mladih između 25 i 29 godina te 70.2 posto onih između 18 i 30 godina još uvijek živi u roditeljskom domu.
...22 sitne laži koje studenti govore svojim roditeljima...
I dvadesettrogodišnji Ivan je dio statistike. Iako radi kao taksist već više od tri godine, teško mu je otići iz roditeljskog doma.
„Pokrivam troškove koje trenutno imam, pa mi nedostaje novca za samostalan život. Ali mislim da se dugotrajnim dnevnim radom može zaraditi za život“, kaže Ivan, koji je jedan od rijetkih koji ne ovise o mjeri stručnog osposobljavanja mladih.
izvor: pinterest.com
Mjere nedovoljne za život
Ova mjera donesena je još 2012. godine te su je iskoristili brojni mladi ljudi nakon završetka obrazovanja. No, uz mogućnost jednogodišnjeg rada bez zasnivanja radnog odnosa, mana ove mjere je i naknada od 2400 kuna koja nije dovoljna za samostalan život. Iako postoji još dvadesetak mjera za zapošljavanje mladih poput „Mladi i kreativni“, one očito ne polučuju kvalitetan rezultat.
...Studenti još u srednjem vijeku \'žicali\' novac od roditelja...
Sociologinja Alaburić predlaže promjene: „Neka od rješenja za poticanje mladih na osamostaljenje mogla bi biti veće satnice za studentske poslove, povećanje plaće na stručnom osposobljavanju na minimalno 3500 kuna te automatsko potpisivanje ugovora na neodređeno nakon završetka osposobljavanja ukoliko se osoba pokaže dobrim radnikom, poticaji mladim osobama koji iznajmljuju stan, nesmanjivanje plaća roditeljima ili skrbnicima nakon što se dijete prijavi na burzu rada.“
Neki roditelji očekuju da će djeca ostati živjeti s njima! Izvor: torontorealtyblog.com
Osim loše materijalne situacije, mladi se često susreću i s mentalitetom ukorijenjenim na ovim prostorima, prema kojem roditelji očekuju da će djeca ostati živjeti s njima, čak i uz zasnivanje vlastite obitelji. Pobjeći od toga mogu jedino oni koji dobiju mjesto u studentskom domu ili pronađu nekoliko cimera s kojima će moći podijeliti troškove samostalnog života.
Milan Dalmacija
foto: Tumblr@thebolditalicsf, Pinterest, arhiva
Mladi u Hrvatskoj susreću se s nizom problema, a jedan od njih je i vlastito osamostaljivanje. Dok se oni iz manjih sredina, uglavnom uspijevaju udaljiti iz roditeljskog doma za vrijeme studija, drugi i dalje dijele svoj životni prostor s roditeljima i maštaju o tome kada će napokon imati „nešto svoje“.
....Pismo roditeljima: \'Postoje stvari gore od loših ocjena\'...
No, kako to ostvariti? Nikolina Hodak je magistra odnosa s javnošću. Još traži posao i živi s roditeljima. „Konstantno razmišljam o odlasku iz roditeljskog doma. Želim se konačno osamostaliti i ne biti na teret roditeljima. Trenutno ne radim pa si ne mogu priuštiti odlazak iz roditeljskog doma“, kaže Nikolina.
Ovisnost o roditeljima
Ona je samo jedna od 86.817 mladih do 29 godina, registriranih u prosincu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Sociologinja Ira Alaburić objašnjava na koje načine loša materijalna situacija utječe na osamostaljivanje mladih.
Mladi odlaze iz roditeljskog doma s navršene 32 godine! Izvor: arhiva
„Mladi koji upisuju fakultet trebaju financijsku pomoć roditelja minimalno do 25. godine života, no problem je što se i nakon diplome posao ne pronalazi lako, pa je pomoć roditelja potrebna i nakon toga“, ističe Alaburić te dodaje kako ovo za sobom povlači i druge društvene probleme, poput kasnijeg zasnivanja obitelji ili braka.
Sudeći prema statistikama, mladi se neće odvojiti od svojih roditelja ni nakon tridesete godine života. Naime, prema podacima Eurostata iz 2015. hrvatska mladež u prosjeku odlazi iz roditeljskog doma s navršene 32 godine. Još je porazniji podatak da 83 posto mladih između 25 i 29 godina te 70.2 posto onih između 18 i 30 godina još uvijek živi u roditeljskom domu.
...22 sitne laži koje studenti govore svojim roditeljima...
I dvadesettrogodišnji Ivan je dio statistike. Iako radi kao taksist već više od tri godine, teško mu je otići iz roditeljskog doma.
„Pokrivam troškove koje trenutno imam, pa mi nedostaje novca za samostalan život. Ali mislim da se dugotrajnim dnevnim radom može zaraditi za život“, kaže Ivan, koji je jedan od rijetkih koji ne ovise o mjeri stručnog osposobljavanja mladih.
izvor: pinterest.com
Mjere nedovoljne za život
Ova mjera donesena je još 2012. godine te su je iskoristili brojni mladi ljudi nakon završetka obrazovanja. No, uz mogućnost jednogodišnjeg rada bez zasnivanja radnog odnosa, mana ove mjere je i naknada od 2400 kuna koja nije dovoljna za samostalan život. Iako postoji još dvadesetak mjera za zapošljavanje mladih poput „Mladi i kreativni“, one očito ne polučuju kvalitetan rezultat.
...Studenti još u srednjem vijeku \'žicali\' novac od roditelja...
Sociologinja Alaburić predlaže promjene: „Neka od rješenja za poticanje mladih na osamostaljenje mogla bi biti veće satnice za studentske poslove, povećanje plaće na stručnom osposobljavanju na minimalno 3500 kuna te automatsko potpisivanje ugovora na neodređeno nakon završetka osposobljavanja ukoliko se osoba pokaže dobrim radnikom, poticaji mladim osobama koji iznajmljuju stan, nesmanjivanje plaća roditeljima ili skrbnicima nakon što se dijete prijavi na burzu rada.“
Neki roditelji očekuju da će djeca ostati živjeti s njima! Izvor: torontorealtyblog.com
Osim loše materijalne situacije, mladi se često susreću i s mentalitetom ukorijenjenim na ovim prostorima, prema kojem roditelji očekuju da će djeca ostati živjeti s njima, čak i uz zasnivanje vlastite obitelji. Pobjeći od toga mogu jedino oni koji dobiju mjesto u studentskom domu ili pronađu nekoliko cimera s kojima će moći podijeliti troškove samostalnog života.
Milan Dalmacija
foto: Tumblr@thebolditalicsf, Pinterest, arhiva
