Još smo prošloga tjedna pisali o izjavi Predsjednice o tome kako srednjoškolci \'\'ne bi trebali razmišljati samo o onome što vole, već i o tržištu rada", gdje je, kroz primjer, navela kako bi se budući studenti ipak trebali odlučivati za nešto deficitarnija zanimanja od, možda, studija povijesti i arheologije, a u tome bi im pomogli voditelji-stručnjaci.
"Ti voditelji bi mladima rekli
– ok, ti jako voliš povijest, ali studiraš li povijest i
arheologiju, možda u ovom trenutku nećeš naći radno mjesto",
govori Grabar-Kitarović te
nadodaje kako bi se mogli okrenuti studijima koji su traženiji,
stavljajući naglasak na STEM područja.
Profesori FFZG-a su, u otvorenom pismu za Jutarnji list, odgovorili na ovakvu izjavu Predsjednice, a njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
- Prvog dana nastave u novoj školskoj godini predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetila je gimnaziju u Sesvetama i tom prilikom upozorila učenike da
razmisle hoće li jednog dana upisati studij povijesti i arheologije, jer „možda u ovom trenutku neće naći radno mjesto“.
-
Neugodno smo iznenađeni takvom izjavom jer smatramo nepriličnim da predsjednica Republike sugerira učenicima što da ne studiraju. Osim toga, podaci o
zapošljavanju diplomiranih povjesničara pokazuju da je predsjednica u krivu jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara. Naime, povjesničari se ne
zapošljavaju samo u užoj struci jer tijekom studija dobivaju vrlo široko obrazovanje koje im omogućava veliku fleksibilnost na tržištu rada.
-
Hrvatske su vlasti u proteklih četvrt stoljeća, uz dva postojeća, osnovale sedam studija povijesti. To svjedoči o važnosti discipline (ili, možda, o nepromišljenosti hrvatske
obrazovne politike, ako se netko složi s predsjednicom). Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva
prema humanističkom obrazovanju. Dnevno svjedočimo naglašavanju važnosti STEM područja u kojem neki (pa tako i predsjednica) vide panaceju za sve
društvene i gospodarske probleme, iako je jasno da u rješavanju takvih problema jednako važan doprinos moraju dati humanističke i društvene znanosti.
-
Mišljenja smo da nikakva dubinska reforma društva nije moguća bez ključnog doprinosa humanistike i razvijanja kritičkog mišljenja. U Hrvatskoj se danas kritičko
mišljenje sustavno ograničava i potire. To se odnosi i na interpretacije povijesti koje su bitan sastavni dio u oblikovanju političke i društvene svijesti.
Ni vi se ne slažete s Predsjednicom
I vi ste odgovorili na stav
predsjednice Grabar-Kitarović, gdje je od 90 glasova više od dvije
trećine (69 posto) čitatelja odgovorilo kako bi djeca trebala
raditi ono što vole, a ne ono što im tržište rada u Hrvatskoj
omogućava, dok se ostatak složio s Predsjednicom, govoreći kako bi
to bio dobar način za reguliranje tržišta rada.
P.H.
Izvor: Jutarnji list
Foto: N1