L.B. u Vijesti

Profesorica s FFZG-a upozorila na posljedice pandemije na mlade: 72% studenata zabrinuto da 'korona-znanje' nije na razini prijašnjega

Početak 2020. godine obilježila je pandemija koronavirusa, koja je značajno izmijenila dobro nam poznatu i ustaljenu svakodnevicu.

30. lipnja 2021 16:18
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Direktno ili indirektno pogođeni koronom i potresom, mnogi studenti našli su se u stanju povišenog stresa i stalne neizvjesnosti, baš kao i ostatak nacije. Za studente, novost je bila i online nastava, ali i provođenje ispita na daljinu, praksa koja je uglavnom izazivala nedoumice, kritike i pitanja, a nudila malo odgovora. Suočeni s egzistencijalnim problemima – nedostatkom posla, neizvjesnošću kako platiti iznajmljeni stani, kao i hoće li idući mjesec nastava biti uživo ili online – činjenica je da su studenti u protekle dvije godine bili izloženi većem stresu no što je to ranije bio slučaj.


Iako je ova tema aktualizirana danas u Saboru, o njoj smo već mnogo puta razgovarali s brojnim stručnjacima


U ožujku prošle godine, uslijed prvog "zaključavanja", obratili smo se Savjetovalištu za studente Filozofskog fakulteta s pitanjem kako studirati i učiti u ovim novim, nepovoljnim uvjetima. Zajednički su nam odgovorile izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić, predstojnica Katedre za školsku psihologiju, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Vanja Putarek, asist., Katedra za školsku psihologiju, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


>>>Pitali smo dvije profe kako da učimo dok svijetom hara korona?! Prvo su priznale: 'I nama nastavnicima sve je ovo novo...'<<<


"Oko nas se događaju stvari za koje je razumljivo da su studentima zabrinjavajuće, da su nešto nad čime nemaju kontrolu i da im to odvlači pozornost od učenja. Teško je u ovakvim okolnostima, u kojima smo s jedne strane u izvanrednoj situaciji, a s druge se iznenada promijenio i način poučavanja, biti idealno koncentriran na obaveze u okviru studija. Kao nastavnici to sasvim razumijemo, a i nama je uostalom ta situacija nova", kazale su nam tom prilikom.


Iz ZAMisli - Službe za mentalno zdravlje početkom ove godine rekli su nam da su ovogodišnje okolnosti sigurno utjecale na svačiji život te da se o studentskoj populaciji, možda i najviše pogođenoj krizom, premalo govori u javnosti.


"Studentski život sastoji se od učenja, predavanja, studentskog posla i izlazaka s društvom... od svega toga ostalo je samo učenje. Studenti su populacija koja obično nema samostalne redovne prihode i živi s roditeljima ili u domu. Sada su osuđeni većinom biti s roditeljima, jer u krajnjoj liniji što ćeš u domu, kad nemaš ni gdje izaći?! Studenti koji žude za ostvarivanjem svojih potencijala i za izgradnjom svoje samostalnosti sada su u velikoj mjeri sputani u tome", kazala je tada psihoterapeutkinja Zrinka Štetić Grubišić iz ZAMisli.


>>>Svi pričaju o psihičkom zdravlju i stresu: Pitali smo studente tko ih tješi u ovim kriznim vremenima i ne, nisu psiholozi<<<


Zabrinjavajući su i rezultati istraživanja provedenoga u sklopu projekta "Kužim te", u organizaciji udruge PRONI - Centra za socijalno podučavanje.


"Jedino istraživanje koje za sada imamo na studentskoj populaciji govori nam da 60 posto studenata ima neki problem s koncentracijom i motivacijom tijekom online nastave, a čak 40 posto ima taj problem uslijed nekog psihičkog stanja. Srednjoškolci imaju dodatni problem s praktičnom nastavom koju su u nemogućnosti obavljati redovito, s obzirom na to da se ovo stanje sada već produžilo na dvije akademske godine. Psihološka pomoć i službe u školama su potkapacitirane jer nema svaka škola ni psihologa, pa smo došli do zaključka da je zapravo vršnjačka podrška jako bitna i pokušavamo to osvijestiti kod adolescenata", kazala je u travnju voditeljica projekta Maja Knežević za Deutsche Welle.


>>>60% studenata nema više volje ni koncentracije za studij: 'Mladi će biti najveće preživjele žrtve pandemije'<<<


Danas je u Saboru, na zajedničkoj sjednici dvaju saborskih odbora – Odbora za obrazovanje, kulturu i sport te Odbora za obitelj, mlade i sport o ovoj temi govorila i prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je iznijela rezultate istraživanja o mentalnom zdravlju djece i mladih tijekom pandemije na temelju istraživanja Covidovih 13.


Sve veći broj mladih osjeća psihičke tegobe zbog stresa


Profesorica je potvrdila sve ovo o čemu domaći i strani mediji pišu već mjesecima – uslijed pandemije, sve veći broj djece i mladih osjeća psihičke tegobe jer već dugo žive u uvjetima povišenoga stresa. Pozvala je saborske odbore da ne zanemaruju psihičko zdravlje mladih jer to može dovesti do dugoročnih problema.


Iskoristila je priliku i za predstavljanje istraživanja koje je provela zajedno s kolegama s Filozofskog fakulteta i Zdravstvenog veleučilišta o psihičkom zdravlju nacije tijekom pandemije. Istaknula je da je njihovo istraživanje jedino u kojemu su pitali djecu kako su, a ne njihove roditelje, čime su dobili uvid u psihičko stanje djece. Istraživanje je pokazalo da 65% djece i mladih smatra da je njihov život bitno lošiji nego prije pandemije, dok preko 40% srednjoškolaca ima ozbiljnih problema sa spavanjem.


>>>Studirat će dulje, ali više nije mogla: Zagrebačka studentica pauzirala godinu zbog korone i online nastave<<<


Djeca su istaknula da su proživjela i velike stresne događaja. Najvećem broju djece najstresniji su događaji bili samoizolacija i smrt bliskog člana obitelji.


40% učenika strukovnih škola pratilo nastavu na mobitelu


Profesorica je posebno istaknula poražavajući podatak da je 40% učenika srednjih strukovnih škola u Zagrebu nastavu pratilo na mobitelu. Osim negativnih posljedica na njihovo školovanje, takav će način praćenja nastave, ističe profesorica, imati i dugoročne posljedice na fizičko zdravlje djece – pogoršat će im se vid i držanje.


Osvrnula se i na studente. "72% studenata zabrinuto je za razinu znanja koju dobivaju, a preko 30 posto njih ima izražene indikatore psihičkog stresa", kazala je uz opasku da je mladima stresor broj jedan i strah od prenošenja virusa drugima.


>>>Lockdown slomio mlade u Hrvatskoj! Psihijatrijski odjeli grcaju: 'Ovo je slično ratu, preplavljeni smo pacijentima…'<<<


Profesorica je zaključila svoje izlaganje porukom da zanemarivanje psihičkog zdravlja vodi do povećane incidencije psihičkih smetnji, do povećanja broja samoubojstava te do većeg ekonomskog tereta.


Izlaganju pristupite ovdje.

Još vijesti