Vodič za brucoše

Profesorica s FFZG-a upozorila na posljedice pandemije na mlade: 72% studenata zabrinuto da 'korona-znanje' nije na razini prijašnjega

MojFaks | Vijesti, 30.06.2021., Autor: Lidija B.



Je li razina 'korona-znanja' na nivou one prijašnje?
Foto: / Shutterstock

Početak 2020. godine obilježila je pandemija koronavirusa, koja je značajno izmijenila dobro nam poznatu i ustaljenu svakodnevicu.

Direktno ili indirektno pogođeni koronom i potresom, mnogi studenti našli su se u stanju povišenog stresa i stalne neizvjesnosti, baš kao i ostatak nacije. Za studente, novost je bila i online nastava, ali i provođenje ispita na daljinu, praksa koja je uglavnom izazivala nedoumice, kritike i pitanja, a nudila malo odgovora. Suočeni s egzistencijalnim problemima – nedostatkom posla, neizvjesnošću kako platiti iznajmljeni stani, kao i hoće li idući mjesec nastava biti uživo ili online – činjenica je da su studenti u protekle dvije godine bili izloženi većem stresu no što je to ranije bio slučaj.


Iako je ova tema aktualizirana danas u Saboru, o njoj smo već mnogo puta razgovarali s brojnim stručnjacima


U ožujku prošle godine, uslijed prvog "zaključavanja", obratili smo se Savjetovalištu za studente Filozofskog fakulteta s pitanjem kako studirati i učiti u ovim novim, nepovoljnim uvjetima. Zajednički su nam odgovorile izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić, predstojnica Katedre za školsku psihologiju, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Vanja Putarek, asist., Katedra za školsku psihologiju, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


>>>Pitali smo dvije profe kako da učimo dok svijetom hara korona?! Prvo su priznale: 'I nama nastavnicima sve je ovo novo...'<<<


"Oko nas se događaju stvari za koje je razumljivo da su studentima zabrinjavajuće, da su nešto nad čime nemaju kontrolu i da im to odvlači pozornost od učenja. Teško je u ovakvim okolnostima, u kojima smo s jedne strane u izvanrednoj situaciji, a s druge se iznenada promijenio i način poučavanja, biti idealno koncentriran na obaveze u okviru studija. Kao nastavnici to sasvim razumijemo, a i nama je uostalom ta situacija nova", kazale su nam tom prilikom.


Iz ZAMisli - Službe za mentalno zdravlje početkom ove godine rekli su nam da su ovogodišnje okolnosti sigurno utjecale na svačiji život te da se o studentskoj populaciji, možda i najviše pogođenoj krizom, premalo govori u javnosti.


"Studentski život sastoji se od učenja, predavanja, studentskog posla i izlazaka s društvom... od svega toga ostalo je samo učenje. Studenti su populacija koja obično nema samostalne redovne prihode i živi s roditeljima ili u domu. Sada su osuđeni većinom biti s roditeljima, jer u krajnjoj liniji što ćeš u domu, kad nemaš ni gdje izaći?! Studenti koji žude za ostvarivanjem svojih potencijala i za izgradnjom svoje samostalnosti sada su u velikoj mjeri sputani u tome", kazala je tada psihoterapeutkinja Zrinka Štetić Grubišić iz ZAMisli.


>>>Svi pričaju o psihičkom zdravlju i stresu: Pitali smo studente tko ih tješi u ovim kriznim vremenima i ne, nisu psiholozi<<<


Zabrinjavajući su i rezultati istraživanja provedenoga u sklopu projekta "Kužim te", u organizaciji udruge PRONI - Centra za socijalno podučavanje.


"Jedino istraživanje koje za sada imamo na studentskoj populaciji govori nam da 60 posto studenata ima neki problem s koncentracijom i motivacijom tijekom online nastave, a čak 40 posto ima taj problem uslijed nekog psihičkog stanja. Srednjoškolci imaju dodatni problem s praktičnom nastavom koju su u nemogućnosti obavljati redovito, s obzirom na to da se ovo stanje sada već produžilo na dvije akademske godine. Psihološka pomoć i službe u školama su potkapacitirane jer nema svaka škola ni psihologa, pa smo došli do zaključka da je zapravo vršnjačka podrška jako bitna i pokušavamo to osvijestiti kod adolescenata", kazala je u travnju voditeljica projekta Maja Knežević za Deutsche Welle.


>>>60% studenata nema više volje ni koncentracije za studij: 'Mladi će biti najveće preživjele žrtve pandemije'<<<


Danas je u Saboru, na zajedničkoj sjednici dvaju saborskih odbora – Odbora za obrazovanje, kulturu i sport te Odbora za obitelj, mlade i sport o ovoj temi govorila i prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je iznijela rezultate istraživanja o mentalnom zdravlju djece i mladih tijekom pandemije na temelju istraživanja Covidovih 13.


Sve veći broj mladih osjeća psihičke tegobe zbog stresa


Profesorica je potvrdila sve ovo o čemu domaći i strani mediji pišu već mjesecima – uslijed pandemije, sve veći broj djece i mladih osjeća psihičke tegobe jer već dugo žive u uvjetima povišenoga stresa. Pozvala je saborske odbore da ne zanemaruju psihičko zdravlje mladih jer to može dovesti do dugoročnih problema.


Iskoristila je priliku i za predstavljanje istraživanja koje je provela zajedno s kolegama s Filozofskog fakulteta i Zdravstvenog veleučilišta o psihičkom zdravlju nacije tijekom pandemije. Istaknula je da je njihovo istraživanje jedino u kojemu su pitali djecu kako su, a ne njihove roditelje, čime su dobili uvid u psihičko stanje djece. Istraživanje je pokazalo da 65% djece i mladih smatra da je njihov život bitno lošiji nego prije pandemije, dok preko 40% srednjoškolaca ima ozbiljnih problema sa spavanjem.


>>>Studirat će dulje, ali više nije mogla: Zagrebačka studentica pauzirala godinu zbog korone i online nastave<<<


Djeca su istaknula da su proživjela i velike stresne događaja. Najvećem broju djece najstresniji su događaji bili samoizolacija i smrt bliskog člana obitelji.


40% učenika strukovnih škola pratilo nastavu na mobitelu


Profesorica je posebno istaknula poražavajući podatak da je 40% učenika srednjih strukovnih škola u Zagrebu nastavu pratilo na mobitelu. Osim negativnih posljedica na njihovo školovanje, takav će način praćenja nastave, ističe profesorica, imati i dugoročne posljedice na fizičko zdravlje djece – pogoršat će im se vid i držanje.


Osvrnula se i na studente. "72% studenata zabrinuto je za razinu znanja koju dobivaju, a preko 30 posto njih ima izražene indikatore psihičkog stresa", kazala je uz opasku da je mladima stresor broj jedan i strah od prenošenja virusa drugima.


>>>Lockdown slomio mlade u Hrvatskoj! Psihijatrijski odjeli grcaju: 'Ovo je slično ratu, preplavljeni smo pacijentima…'<<<


Profesorica je zaključila svoje izlaganje porukom da zanemarivanje psihičkog zdravlja vodi do povećane incidencije psihičkih smetnji, do povećanja broja samoubojstava te do većeg ekonomskog tereta.


Izlaganju pristupite ovdje.


mentalno zdravljestudentimladiNataša Jokić-BegićFFZGSaborstreskoronaviruspandemijaobrazovanje


Prati nas na Instagramu!