facebook,
whatsapp
Koristite mnemotehnike
Mnemotehnike, odnosno specifične mentalne strategije za poboljšavanje pamćenja, koriste se kako bismo lakše usvojili i zapamtili važne informacije. Princip na kojem funkcioniraju mnemotehnike je prilično jednostavan: ukoliko želite zapamtiti neku novu informaciju, potrebno ju je dovesti u vezu s nečime poznatim. Na taj način nastaju asocijacije koje se skladište u dugoročnom pamćenju i samim time teže ćemo ih zaboraviti.
Selektirajte informacije
Najveća umjetnost u učenju i najteža vještina za savladavanje je to da ne učite nepotrebne stvari, već da shvatite smisao. Dok iščitavate, obratite pažnju na "podebljani" dio teksta, na grafikone, tablice, ilustracije. Takvi vizuali su od i te kakvog značenja da putem asocijacija zapamtite neki sadržaj.
Učite s razumijevanjem
Sve se lakše pamti ukoliko ima smisla. Vi morate pronaći taj smisao i razumjeti ono što čitate. Kada je to jasno, pamćenje nekog sadržaja je logičan ishod. Čak i ako vam je nešto nerazumljivo ili teško za pamćenje, pokušajte pronaći način da si to približite, crtajte sheme i tablice, podcrtajte markerom najvažnije, pišite ključne riječi sa strane na marginama, zalijepite post it papirić...
I mozak i tijelo u akciji
Da biste mogli učiti aktivno, nije dovoljno da knjiga bude ispred vas. U ležećem položaju, nikako ne možete biti produktivni. Najbolje je da sjedite za stolom u ambijentu koji će biti stimulativan za učenje i u kome vam ništa neće odvraćati pažnju. Da biste bili produktivni i tijelo i mozak vam moraju biti u „pogonu”. Zato prilikom učenja i ponavljanja koristite ruke, čitajte naglas ili barem pomičite usne kao da tiho iščitavate. Nekome je čak zgodnije stajati ili hodati dok uči. Ukoliko više volite učiti sjedeći, pišite dok učite. To može biti neka vrsta podsjetnika, ključne riječi ili prosto postavljanje pitanja na koje bi odgovor bio paragraf koji iščitavate.
Ponavljanje je majka učenja
Preslušavanje i obnavljanje onoga što ste učili je možda i važnije od samog učenja. Bez ovog segmenta, bjesomučno iščitavanje nije od velike koristi. Jasno je da će vam poslije nekoliko iščitavanja materija biti poznata, ali bez ponavljanja i preslušavanja, nećete biti u stanju reproducirati naučeno. Netko bolje pamti ukoliko ispisuje ono što je naučio, i na taj način se preslušava. Ponavljanjem stičete i neophodnu sigurnost i samopouzdanje, pa će i izlazak na ispit biti lakši.
Prikupljajte energiju
Najbolja hrana za vašu memoriju su odmor i zdrav san. Ne uskraćujte to sebi nikako. Bit ćete mnogo produktivniji ako budete učili nakon što se dobro naspavate, nego ukoliko se bjesomučno iscrpljujete po 24 sata dnevno. Ne zavaravajte se da itko može biti produktivan i učiti više od nekoliko uzastopnih sati. Morate i odmarati. Hranite se redovno i zdravo jer je i mozgu potrebna energija. I ne zaboravite na sport. Dat će vam dodatnu energiju i elan za daljnji rad.
L.B./izvor: Studomat.ba
foto: arhiva
Mnemotehnike, odnosno specifične mentalne strategije za poboljšavanje pamćenja, koriste se kako bismo lakše usvojili i zapamtili važne informacije. Princip na kojem funkcioniraju mnemotehnike je prilično jednostavan: ukoliko želite zapamtiti neku novu informaciju, potrebno ju je dovesti u vezu s nečime poznatim. Na taj način nastaju asocijacije koje se skladište u dugoročnom pamćenju i samim time teže ćemo ih zaboraviti.
Selektirajte informacije
Najveća umjetnost u učenju i najteža vještina za savladavanje je to da ne učite nepotrebne stvari, već da shvatite smisao. Dok iščitavate, obratite pažnju na "podebljani" dio teksta, na grafikone, tablice, ilustracije. Takvi vizuali su od i te kakvog značenja da putem asocijacija zapamtite neki sadržaj.
Učite s razumijevanjem
Sve se lakše pamti ukoliko ima smisla. Vi morate pronaći taj smisao i razumjeti ono što čitate. Kada je to jasno, pamćenje nekog sadržaja je logičan ishod. Čak i ako vam je nešto nerazumljivo ili teško za pamćenje, pokušajte pronaći način da si to približite, crtajte sheme i tablice, podcrtajte markerom najvažnije, pišite ključne riječi sa strane na marginama, zalijepite post it papirić...
I mozak i tijelo u akciji
Da biste mogli učiti aktivno, nije dovoljno da knjiga bude ispred vas. U ležećem položaju, nikako ne možete biti produktivni. Najbolje je da sjedite za stolom u ambijentu koji će biti stimulativan za učenje i u kome vam ništa neće odvraćati pažnju. Da biste bili produktivni i tijelo i mozak vam moraju biti u „pogonu”. Zato prilikom učenja i ponavljanja koristite ruke, čitajte naglas ili barem pomičite usne kao da tiho iščitavate. Nekome je čak zgodnije stajati ili hodati dok uči. Ukoliko više volite učiti sjedeći, pišite dok učite. To može biti neka vrsta podsjetnika, ključne riječi ili prosto postavljanje pitanja na koje bi odgovor bio paragraf koji iščitavate.
Ponavljanje je majka učenja
Preslušavanje i obnavljanje onoga što ste učili je možda i važnije od samog učenja. Bez ovog segmenta, bjesomučno iščitavanje nije od velike koristi. Jasno je da će vam poslije nekoliko iščitavanja materija biti poznata, ali bez ponavljanja i preslušavanja, nećete biti u stanju reproducirati naučeno. Netko bolje pamti ukoliko ispisuje ono što je naučio, i na taj način se preslušava. Ponavljanjem stičete i neophodnu sigurnost i samopouzdanje, pa će i izlazak na ispit biti lakši.
Prikupljajte energiju
Najbolja hrana za vašu memoriju su odmor i zdrav san. Ne uskraćujte to sebi nikako. Bit ćete mnogo produktivniji ako budete učili nakon što se dobro naspavate, nego ukoliko se bjesomučno iscrpljujete po 24 sata dnevno. Ne zavaravajte se da itko može biti produktivan i učiti više od nekoliko uzastopnih sati. Morate i odmarati. Hranite se redovno i zdravo jer je i mozgu potrebna energija. I ne zaboravite na sport. Dat će vam dodatnu energiju i elan za daljnji rad.
L.B./izvor: Studomat.ba
foto: arhiva
