facebook,
whatsapp
S obzirom da su pod velikim stresom, studenti su poznati u pronalaženju metoda opuštanja i rješavanja stresa koje su ponekad neobične.
Netko se protiv stresa bori sladoledom, netko joggiranjem, a drugi možda odvrnu muziku do daske i skaču po sobi. Najčešće je najbolja relaksacija tračanje i gunđanje s prijateljima koji su u istoj situciji kao i ti.
Kad se fokusiraš na jednu stvar, možeš početi osjećati grižnju savjesti jer zapostavljaš stotinu drugih. S druge strane, neki studenti stres kojem su izloženi koriste produktivnije: pomaže im u polaganju ispita.
Znanstvena istraživanja pokazala su da stres može biti dobar za naš imunitet. To su dobre vijesti, ma koliko nevjerojatno zvučale, pogotovo nama studentima. Pamćenje gradiva koje učiš za ispit lakše je pod akutnim stresom što znači da je pritisak prije polaganja ispita zapravo dobra stvar.
Dok je nekima stres prije ispita dodatan motivator, drugi se pak mogu \'zablokirati\' i teže se prisjećati informacija. Trik je u tome da svoje tijelo prebaciš u "fight" model ponašanja koji nas potiče na borbu, a ne "flight" model koji nas potiče na bijeg iz neugodne ili zastrašujuće situacije.
Kad pišeš seminar, lako je odugovlačiti i zanemariti praznu stranicu koja titra s ekrana tvog računala. Uvijek možeš ustat, prošetati, popiti kavu i na taj način izbjeći rad. Ovo je normalna rekacija kad pomisliš koliko je rada pred tobom: pisanje seminara može ti se učiniti jednako zahtjevnim kao penjanje na Everest. No, koliko god zahtjevno izgledalo, potrebno je usredotočiti se na svaki maleni korak koji radiš i na svaku malenu promjenu u radu – umjesto na krajnji rezultat.
Nemoj razmišljati o 10 tisuća znakova koje moraš napisati do petka nego o naslovu, uvodu, sitnim promjenama nabolje (dodat ćeš još jednu knjigu u bibliografiju, past će ti neka nova ideja na pamet...). Popisi obaveza koje moraš napraviti nisu toliko strašni kad se usredotočiš na točke . Jednu po jednu.
I na kraju, važno je napomenuti da ćeš prilikom rješavanja studentskih obaveza ući u formu koja bi te mogla iznenaditi. Što više radiš, moći ćeš podnijeti snažniji tempo – slično kao i s fizičkim vježbanjem, možeš izvježbati svoj mozak i mentalne sposobnosti.
Iskoristi stres, gradi mostove, kanaliziraj energiju produktivno i uspjeh neće izostati.
L.B./izvor: Independent
foto: Freeimages
Netko se protiv stresa bori sladoledom, netko joggiranjem, a drugi možda odvrnu muziku do daske i skaču po sobi. Najčešće je najbolja relaksacija tračanje i gunđanje s prijateljima koji su u istoj situciji kao i ti.
Kad se fokusiraš na jednu stvar, možeš početi osjećati grižnju savjesti jer zapostavljaš stotinu drugih. S druge strane, neki studenti stres kojem su izloženi koriste produktivnije: pomaže im u polaganju ispita.
Znanstvena istraživanja pokazala su da stres može biti dobar za naš imunitet. To su dobre vijesti, ma koliko nevjerojatno zvučale, pogotovo nama studentima. Pamćenje gradiva koje učiš za ispit lakše je pod akutnim stresom što znači da je pritisak prije polaganja ispita zapravo dobra stvar.
Dok je nekima stres prije ispita dodatan motivator, drugi se pak mogu \'zablokirati\' i teže se prisjećati informacija. Trik je u tome da svoje tijelo prebaciš u "fight" model ponašanja koji nas potiče na borbu, a ne "flight" model koji nas potiče na bijeg iz neugodne ili zastrašujuće situacije.
Kad pišeš seminar, lako je odugovlačiti i zanemariti praznu stranicu koja titra s ekrana tvog računala. Uvijek možeš ustat, prošetati, popiti kavu i na taj način izbjeći rad. Ovo je normalna rekacija kad pomisliš koliko je rada pred tobom: pisanje seminara može ti se učiniti jednako zahtjevnim kao penjanje na Everest. No, koliko god zahtjevno izgledalo, potrebno je usredotočiti se na svaki maleni korak koji radiš i na svaku malenu promjenu u radu – umjesto na krajnji rezultat.
Nemoj razmišljati o 10 tisuća znakova koje moraš napisati do petka nego o naslovu, uvodu, sitnim promjenama nabolje (dodat ćeš još jednu knjigu u bibliografiju, past će ti neka nova ideja na pamet...). Popisi obaveza koje moraš napraviti nisu toliko strašni kad se usredotočiš na točke . Jednu po jednu.
I na kraju, važno je napomenuti da ćeš prilikom rješavanja studentskih obaveza ući u formu koja bi te mogla iznenaditi. Što više radiš, moći ćeš podnijeti snažniji tempo – slično kao i s fizičkim vježbanjem, možeš izvježbati svoj mozak i mentalne sposobnosti.
Iskoristi stres, gradi mostove, kanaliziraj energiju produktivno i uspjeh neće izostati.
L.B./izvor: Independent
foto: Freeimages
