Studenti i stres – zašto su mu neki podložniji?

Studiranje bez stresa jednostavno ne ide jedno bez drugoga, a zapravo su prava pitanja – zašto su jedni podložniji njegovom utjecaju i kako se što lakše nositi s njim?

Istraživanja pokazuju da je podložnost stresu kod većine studenata povezana s tim koliko se brzo dopamin širi mozgom. Dopamin je kemikalija, neka vrsta prenositelja poruka, on pomaže da se informacije lakše prenosi između nervnih stanica mozga. On ima različite važne funkcije u tijelu i to što se tiče ponašanja, pažnje, pamćenja, učenja. Također, najbolja ili najidealnija je situacija kada ga nema ni premalo ni previše u mozgu.

A tada se u cijelu priču ubacuje gen COMT (ili gen za katehol-o-metil-transferazu) koji može djelovati na dva načina – uklanja dopamin na brzinu ili ga uklanja postepeno. Istraživanja su pratila ljude u dvije grupe – oni koji su bili pod stresom i oni koji su bili u normalnim uvjetima bez stresa. Pokazalo se da je grupa koja ima COMT gen koji djeluje postepeno u normalnim uvjetima bolje rješavala mentalne zadatke od grupe studenata s brzodjelujućim COMT genom u jednakim uvjetima.

No, situacija je sasvim drugačija kada su studenti stavljeni u stresnu situaciju, odnosno grupa studenata koja ima COMT gen koji djeluje postepeno slabije je rješavala mentalne zadatke u stresnim situacijama jer im je dopamin dulje ostajao u mozgu i remetio normalne moždane funkcije.

Dopamin raste u stresnim situacijama pa tako ljudi koji imaju COMT gen koji taj isti dopamin brzo raščišćava i drži ga na normalnoj razini i bolje rješavaju zadatke kada su pod stresom.

Istraživanje je provedeno u Sjedinjenim Državama, a nazvano je \'Naši geni naši izbori\' te se još jednom pokazalo koliko geni utječu na to kako ćemo se ponašati i u ovakvim situacijama, kao što su testovi.

A jedno drugo istraživanje na Tajvanu među tamošnjim studentima pokazalo je da studenti koji imaju gen koji postepeno smanjuje razinu dopamina u prosjeku imaju 8 posto lošije rezultate na ispitima nego oni kod kojih gen brzo smanjuje razinu dopamina. No, pokazalo se i da nema razloga za paniku jer većina ljudi ima podijeljeni gen, odnosno ne djeluje ni pretjerano sporo ni pretjerano brzo već u nekoj umjerenoj mjeri, što znači da je odgovor na stres kod 50 posto stanovništva neka umjerena reakcija straha ili sličnih emocija. Uz ovo, istraživanja su pokazala i da iskustvo igra veliku ulogu pa ako studenti stalno idu na ispite, a naravno da idu, s vremenom će strah smanjiti jer znaju otprilike što ih očekuje.

A evo kako još možete sami smanjiti burne reakcije na stres:

1. Jedite zdravo, prije svega mnogo voća i povrća.
2. Redovito vježbajte
3. Prakticirajte hobije koje volite
4. Dovoljno spavajte
5. Vježbajte meditaciju i duboko disanje