facebook,
whatsapp
Odlazak mladih u inozemstvo i problemi koje taj trend dugoročno donosi Hrvatskoj zaokupljaju domaće demografske stručnjake, ali i predstavnike hrvatske vlasti. Kvalitativno istraživanje "Prethodna iskustva migracije i aspiracije za migracijom mladih u Hrvatskoj" provele su znanstvene suradnice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dr. sc. Dunja Potočnik i dr. sc. Mirjana Adamović, piše Glas Slavonije.
Izvor: zgh.hr
Istraživanje je financirano i koordinirano od Zaklade "Friedrich Ebert", a terensko prikupljanje podataka provedeno je u rujnu i listopadu 2017. Osnovni motiv za istraživanje bio je sve veći problem odljeva hrvatskog stanovništva u inozemstvo.
...\'Ja se u ovo sranje od zemlje ne vraćam\': potresno pismo o odlasku mladih iz Hrvatske...
"Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2007. do 2016. došlo je do dramatičnog porasta registriranog broja emigranata, s 15 000 u 2007. na 36 000 u 2016. godini. Pritom, naravno, uvijek treba imati na umu kako je riječ samo o registriranom odljevu, odnosno o pojedincima koji su odjavili svoje prebivalište iz Hrvatske, a stvaran je broj višestruko veći.", kazala je Glasu Slavonije Dunja Potočnik, dodajući da je istraživanje pokazalo da ne žele svi mladi otići u inozemstvo, a takvi mladi upitani su za ključne razloge u odabiru ostanka.
Studenti su ti koji se vraćaju u Hrvatsku nakon što odu u inozemstvo
Budući da mladi u inozemstvu vide bolju priliku za visoko obrazovanje, najčešće odlaze na studij u inozemstvo. No, zato se i vraćaju jer im je razlog odlaska bilo stjecanje diplome i obrazovanja van Hrvatske. Osim obrazovanja, mladi žele steći i nova iskustva.
Izvor: Pixabay
"Mladi koji se odlučuju na takav oblik migracije najčešće se i vraćaju u Hrvatsku, jer je velikim dijelom riječ o studentima koje tek čeka stjecanje diplome. Dio mladih u inozemstvu je boravio u djetinjstvu s obitelji, tijekom radnog vijeka svojih roditelja. Najmanje su brojni mladi koji su u inozemstvu boravili u svrhu zapošljavanja, a pretpostavljamo da je tomu tako jer mladi koji su uspjeli pronaći posao u inozemstvu još uvijek tamo i borave. Kada o zapošljavanju u inozemstvu govorimo, ističe se jedna bitna razlika, a to je da o njemu najvećim dijelom razmišljaju nezaposleni mladi, i to mladi završene trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole.", ističe Dunja Potočnik, dodajući kako to ne iznenađuje jer je riječ o kategoriji mladih koji se zapošljavaju nešto sporije od mladih s visokoškolskom diplomom.
...Kada svi prijatelji odu u Dublin: Studenti se pitaju gdje je nestao njihov grad...
...Odlazak studenata iz Hrvatske: U Njemačku u potrazi za boljim životom...
Zaključak je taj da oko četvrtine mladih razmišlja o dugotrajnom odlasku u inozemstvo. Među njima je, kao i u kvalitativnom istraživanju provedenom 2017., najviše nezaposlenih mladih srednjoškolskog obrazovanja, a odlasku su najmanje skloni visokoobrazovani zaposleni mladi koji su već zasnovali vlastite obitelji.
Potpuna studija bit će objavljena krajem prosinca ove godine, a cijeli članak možete pročitati ovdje.
Ivana Petrić
izvor: Glas Slavonije
foto: arhitekti.hr
