Istraživanje je provedeno u svih 161 javnih škola u četiri županije: Zagrebačkoj, Krapinskozagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a u njemu je sudjelovalo ukupno 6409 učenika i učenica četvrtih razreda i 6411 učenika i učenica osmih razreda.
Rezultati pokazuju da gotovo dvije trećine učenika smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji itd.) od sposobnosti učenja, kao i da je slaganje s tom tvrdnjom podjednako za djevojčice i dječake.
Rezultat je mnogo gori nego 2007. godine
Dobiveni rezultat na ovoj tvrdnji (62,4% slaganja s tvrdnjom) moguće je usporediti s rezultatom inicijalnog istraživanja provedenog 2007. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku učenika osmih razreda i učitelja na području cijele Republike Hrvatske.
"Tada je utvrđeno da se s tvrdnjom \'Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije su druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji itd.) od sposobnosti učenja\' slaže 43% učenika i čak 64% učitelja. Opažena promjena u stupnju slaganja s tvrdnjom može se smatrati dramatičnom, posebice s obzirom na sličnost odgovora dva uzorka na nizu drugih tvrdnji", upozoravaju autori istraživanja. Moguće je dakle primijetiti povećanje broja učenika koji obrazovni sustav ne doživljavaju pravednim nego baš suprotno – smatraju da je izgrađen na korumptivnim temeljima.
foto: aktualno istraživanje, idi.hr
Ovakvi rezultati mogu začuditi s obzirom na činjenicu da su u zadnjih desetak godina postupci upisa u visoko obrazovanje koji se temelje na polaganju državne mature uvelike smanjili mogućnost koruptivnog djelovanja pri upisu studijskih programa. Izgleda, međutim, da učenici s tim činjenicama nisu upoznati, odnosno da vlastitu prosudbu temelje na općoj percepciji stanja u društvu i prevladavajućem mišljenju o presudnosti postojanja osobnih veza i poznanstava za postizanje određenih životnih ciljeva.
Posebice zabrinjava činjenica što su se procjene učenika u novom istraživanju sasvim približile negativnim pogledima kakve su prije iskazivali učitelji. Ovaj nalaz sugerira da učenici obrazovni sustav ne doživljavaju kao otvoreni i pravičan sustav koji svima pruža jednake mogućnosti i koji je ustrojen po načelu sposobnosti i ulaganja truda.
Posljedice ovakvog stava učenika mogu se ozbiljno odraziti na društvo
Radi se o za društvo i obrazovni sustav poraznom i izrazito negativnom rezultatu istraživanja koji ukazuje da učenici ne percipiraju društvo i obrazovanje pravičnim i meritokratskim.
Posljedica navedenog može biti prilagodba percipiranim mehanizmima i postupcima koji u svijesti učenika donose rezultat poput koruptivnih radnji, prijevara, nepotizma i korištenja poznanstava za ostvarivanje obrazovnog uspjeha.
Usprkos činjenici da su u obrazovni sustav zapravo uvedeni mehanizmi državne mature koji bi trebali smanjiti mogućnost koruptivnog djelovanja i djelovati na ujednačavanje mogućnosti pristupa visokom obrazovanju, učenici većinom ne doživljavaju da je sustav postavljen na način koji svima pruža jednake mogućnosti i onemogućuje bilo kakva nepoštena djelovanja.
Izvješće o rezultatima možete pročitati ovdje.
L.B./foto: Shutterstock