Sveučilište u Sarajevu pokrenulo je donošenje "Kodeksa ponašanja i oblačenja zaposlenika i studenata", piše portal 6yka.com. Ovaj kodeks kroz 16 članaka na šest stranica donosi mnoge propise kojima se nastoje spriječiti 2problemi" za koje bi većina građana rekla da im nije mjesto na sveučilištu, prenosi 6yka.com.
Izvor: unsa.ba
Na tu temu osvrnuo se profesor germanističke lingvistike na sarajevskom Filozofskom fakultetu, Vedad Smailagić te uputio Kodeksu žestoku kritiku. Uzmemo li u obzir da na europskim javnim sveučilištima ne postoji kodeks oblačenja za studente, postavlja se pitanje: čemu sad to? Najprije treba reći da kodeks u onome dijelu koji se tiče zaposlenika nije uopće potreban, jer sve ono što se kod njih nastoji regulirati kodeksom može biti reguliranom radnim ugovorom. Primjerice, da se ne smije dolaziti na posao pod utjecajem alkohola. Nadalje, Smailagić tvrdi da kodificiranje ponašanja studenata na javnom sveučilištu zalazi u osobne slobode pojedinaca, što se osobito ogleda u u predloženim zabranama kad je odijevanje u pitanju.
Zabranjena odjeća koja otkriva leđa i trbuh, a nepoželjna su i šminka, tetovaže, nakit, piercing...
Prijedlog glasi da se na Sveučilištu nosi poslovno-ležerna odjeća, a zabranjeno bi bilo nositi: odjeću koja otkriva trbuh, leđa ili duboki dekolte, odjeću na bretele, prozirnu, tijesnu i namjerno rasparanu odjeća, mini suknju, bermude, šorc i trenirku, papuče, natikače i cipele izrazito visokih peta, šminku, nakit, tetovažu i piercing te odjeću s porukama koje vrijeđaju osjećaje drugih.
Izvor: szssplit.hr
"Vjerojatno sam i sam dio većine građana koja bi rekla da većina od nabrojanog zaista nije prikladna za sveučilište, a naročito eksplicitne uvredljive poruke. Konačno, sveučilište nije ni plaža pa i o tome treba voditi računa. Međutim, osnovni princip modernih europskih liberalnih demokracija glasi: ne možemo zabraniti sve što nam se ne sviđa. Govorimo o onim demokracijama i o onim zemljama u kojima svoju budućnost vide mnogi mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali i iz cijelog nerazvijenog svijeta. Te zemlje u pravilu nemaju slične sveučilišne kodekse. I to iz dobrih razloga", napisao je profesor Vedad Smailagić.
Profesor Smailagić piše da je Sveučilište u Sarajevu europsko javno sveučilište i kao takvo bi trebalo baštiniti ili nastojati što prije usvojiti europske vrijednosti koje se ogledaju u uvjerenju da je sloboda pojedinca koja ne ugrožava nikoga temeljna vrijednost jednoga društva, što znamo najkasnije od Kanta, ali još i prije njega odnosno još od velikih civilizacija poput grčke, rimske ili rane islamske koje su same temeljeni na slobodi, na koncu izrodile moderno liberalno europsko društvo.
"Svako društvo u razvoju treba kreativnu energiju mladih ljudi koja se to više oslobađa što njeni pojedinci i grupe imaju više slobode. U tome smislu nisu opravdane zabrane i ograničenja koja se pravdaju, kako kaže predloženi Kodeks, \'etičkim, moralnim i profesionalnim normama, te opće prihvaćenim civilizacijskim vrijednostima. Pa sloboda koja nikog ne ugrožava najveća je civilizacijska vrijednost – to je vrijednost za koju se već vjekovima vode ratovi, a milijuni ljudi i dan danas daju svoje životu za tu slobodu", napisao je profesor.
Izvor: Pixabay
Na kraju teksta, zaključuje da kodificiranja oblačenja pogotovo nisu opravdana zato što javno sveučilište ima javnu obrazovnu funkciju koja se ogleda u tome da je sveučilište mjesto koje pripadnicima svih svjetonazora, svih uvjerenja i svih socijalnih grupa garantira pristup obrazovanju.
Cijeli tekst o novom "Kodeksu ponašanja i oblačenja uposlenika i studenata" možete pročitati ovdje.
Ivana Petrić
izvor: 6yka.com
foto: Unsplash/Pixabay/Pixlr