facebook,
whatsapp
Prošle godine pokrenuta je on-line kampanja unutar koje su se korisnici Facebooka mogli na 99 dana odreći korištenja ove društvene mreže. Svaka 33 dana osobe koje su pristale na ovaj eksperiment ispunjavale su ankete o raspoloženju.
Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell analizirali su više od 5 tisuća osoba kako bi shvatili što to zadržava ljude na društvenim rmežama, čak i kad odluče obrisati i ukloniti svoje profile. Istraživanje je proveo profesor Eric Baumer.
Koristeći podatke koje im je pružila web stranica projekta 99daysoffreedom.com, znanstvenici su se posebno usredotočili na korisnike koji su se svjesno odrekli Facebooka u sklopu ovog projekta, jer sami nisu uspjeli. Proučavajući ovu skupinu ljudi, otkrili su četiri glavna razloga zašto se uvijek iznova vraćamo društvenim mrežama.
Ovisnost i navika
Prvi je razlog percepcija ovisnosti koji osjećaju oni koji misle da su ovisni o Facebooku ili su jednostavno navikli pregledavati Fejs. Oni su skloniji povratku na mrežu nakon što ju neko vrijeme ne koriste. Jedan sudionik rekao je da je u prvih 10 dana blokiranja Facebooka, svaki put kad bi otvorio Internet tražilicu, automatski kliknuo na slovo F.
Osjećaj nadzora i manjka privatnosti
Drugi razlog su privatnost i nadzor. Korisnici koji su imali osjećaj da se njihova aktivnost na društvenim mrežama nadzire, kao i životne navike. Oni su bili puno manje skloni ponovnom povratku na Facebook nakon perioda blokiranja.
Faktor raspoloženja
Još jedan važan faktor korištenja je raspoloženje! Korisnici dobrog raspoloženja čvršće su se držali odluke da ne idu na Facebook od onih koji su bili loše volje, tužni ili depresivni što dobro pokazuje koliko je korištenje društvenih mreža povezano s našim osjećajima.
Korištenje drugih društvenih mreža
Zadnje što je skupina znanstvenika otkrila je da se ljudi rjeđe vraćaju na Facebook ako koriste neku drugu društvenu mrežu, a oni koji razmišljaju o ulozi tehnologije u životu češće su se vraćali nakon kraćeg izbivanja. U puno slučajeva ljudi su se nakon 99 dana vratili na Facebook, ali su promijenili način na koji su ga koristili: obrisali su aplikaciju s telefona, obrisali neke ljude s liste prijatelja i smanjili vrijeme scrollanja po news feedu.
\'Ovi rezultati pokazali su koliko teške mogu biti svakodnevne odluke o korištenjima društvenih mreža\', objašnjava Baumer. \'Osim što strahuju od ovisnosti, ljudi su nepovjerljivi i prema korporativnom sakupljanju podataka o svakom korisniku. No, unatoč tome, Facebook ima i korisne društvene uloge. Primjerice, u nekim slučajevima predstavlja jedini način da grupice ljudi ostanu u kontaku.\'
L.B./izvor: Dailymail
foto: arhiva
Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell analizirali su više od 5 tisuća osoba kako bi shvatili što to zadržava ljude na društvenim rmežama, čak i kad odluče obrisati i ukloniti svoje profile. Istraživanje je proveo profesor Eric Baumer.
Koristeći podatke koje im je pružila web stranica projekta 99daysoffreedom.com, znanstvenici su se posebno usredotočili na korisnike koji su se svjesno odrekli Facebooka u sklopu ovog projekta, jer sami nisu uspjeli. Proučavajući ovu skupinu ljudi, otkrili su četiri glavna razloga zašto se uvijek iznova vraćamo društvenim mrežama.
Ovisnost i navika
Prvi je razlog percepcija ovisnosti koji osjećaju oni koji misle da su ovisni o Facebooku ili su jednostavno navikli pregledavati Fejs. Oni su skloniji povratku na mrežu nakon što ju neko vrijeme ne koriste. Jedan sudionik rekao je da je u prvih 10 dana blokiranja Facebooka, svaki put kad bi otvorio Internet tražilicu, automatski kliknuo na slovo F.
Osjećaj nadzora i manjka privatnosti
Drugi razlog su privatnost i nadzor. Korisnici koji su imali osjećaj da se njihova aktivnost na društvenim mrežama nadzire, kao i životne navike. Oni su bili puno manje skloni ponovnom povratku na Facebook nakon perioda blokiranja.
Faktor raspoloženja
Još jedan važan faktor korištenja je raspoloženje! Korisnici dobrog raspoloženja čvršće su se držali odluke da ne idu na Facebook od onih koji su bili loše volje, tužni ili depresivni što dobro pokazuje koliko je korištenje društvenih mreža povezano s našim osjećajima.
Korištenje drugih društvenih mreža
Zadnje što je skupina znanstvenika otkrila je da se ljudi rjeđe vraćaju na Facebook ako koriste neku drugu društvenu mrežu, a oni koji razmišljaju o ulozi tehnologije u životu češće su se vraćali nakon kraćeg izbivanja. U puno slučajeva ljudi su se nakon 99 dana vratili na Facebook, ali su promijenili način na koji su ga koristili: obrisali su aplikaciju s telefona, obrisali neke ljude s liste prijatelja i smanjili vrijeme scrollanja po news feedu.
\'Ovi rezultati pokazali su koliko teške mogu biti svakodnevne odluke o korištenjima društvenih mreža\', objašnjava Baumer. \'Osim što strahuju od ovisnosti, ljudi su nepovjerljivi i prema korporativnom sakupljanju podataka o svakom korisniku. No, unatoč tome, Facebook ima i korisne društvene uloge. Primjerice, u nekim slučajevima predstavlja jedini način da grupice ljudi ostanu u kontaku.\'
L.B./izvor: Dailymail
foto: arhiva
