Mojfaks.hr u Vijesti

Životne lekcije koje možemo naučiti iz Tetrisa

Sjećate se Tetrisa? Radi se o logičkoj video igrici koja se može pronaći gotovo pa svuda, a prvi je puta izdana 1984. godine. Stvorio ju je ruski znanstvenik Aleksej Pažitinov. Riječ Tetris dolazi od grčke riječi 'tetra' što znači četiri jer je svaki dio za igru sastavljen od četiri dijela, i 'tenis' jer je ovo bio Pažitinovljev omiljeni sport.

10. lipnja 2013 11:44
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Dijelovi, koji su nazvani tetromini ili tetrade su sastavljeni od četiri kvadratića koji su složeni u jedan lik na nekoliko različitih način i padaju s vrha polja za igru koje je široko deset, a visoko dvadeset kvadratića. Igrač ih treba slagati tako da između kvadratića ne ostane prazan prostor, a pri tome ih može i rotirati kako bi složeni kvadratići promijenili izgled. Kako se kvadratići slažu, ima ih sve više, a ovi odozgo padaju sve brže pa igrač ima sve manje vremena za razmišljanje i slaganje. Igra je gotova kada se kvadratići nagomilaju do vrha polja za igru i kada više nema prostora za padanje novih kvadratića.

Evo koje životne lekcije možemo naučiti iz Tetrisa:

1. Tetris je kao seks, bitno je dobro naciljati – u ovoj je igrici bitno da ne ostane praznog prostora, nepopunjenih rupa, bitno je složiti tako da se sve lijepo poklapa. Jednako je i u seksu. Pogledajte samo kako padaju kvadratići, a vi ciljate na pravo mjesto – nije li cijela bit ista i prilikom seksa?

2. Pretjerivanje nas može izludjeti – ako dugo igrate Tetris, primjerice sat – dva ili dulje, a potom konačno izađete u stvaran svijet, činit će vam se kao da ste poludjeli, sve oko vas izgledat će vam poput kvadratića iz Tetrisa. Ovo nije šala i zapravo je poznato kao efekt Tetrisa i veoma je neugodan ako se zadrži dulje vrijeme i ako svakog dana pretjerujemo u Tetrisu (ili bilo čemu drugome).

3. Mršavi ljudi su u prednosti – kada u Tetrisu dobijemo tanak, dugačak lik složen od kvadratića, lako nam je s njim, sretni smo kad njega vidimo jer znamo da ćemo ga lako ukomponirati u cijelu igru. Jednako je i s mršavim ljudima u životu, oni se jednostavno mnogo lakše uklapaju bilo gdje za razliku od buca.

4. Prošlost treba zaboraviti, i to što prije – u žaru igre lako se pogriješi. Kvadratići jednostavno ne sjednu onako kako ste zamišljali i kako su trebali. Jednako je i u životu, ali ne treba zbog svega šiziti jer tek onda nastaju pravi problemi, odnosno još se više griješi i ruši se cijela konstrukcija. Greške u koracima nisu fatalne i mogu se popraviti, ne treba im pridavati mnogo pozornosti već treba nastaviti s igrom / životom.

5. Sve opcije treba držati otvorenima – mnogi su najsretniji kada u Tetrisu dobiju ravno složene kvadratiće u slovo I ili u debeljuškasti veliki kvadratić. Oni se najlakše slažu, najlakše padaju u bilo koju prazninu. No, što s onim nepravilnim oblicima? Oni nas itekako mogu iznenaditi i dovesti do jednako zanimljivih, a možda i boljih rješenja. Stoga ne treba robovati navikama, ići samo na poznate solucije već treba sve opcije držati otvorenima jer nikada ne znaš što će iz njih izaći.

6. Problemi ne prestaju dok ne umreš – možda zvuči previše realistično ili okrutno, ali doista je tako – problemi u obliku kvadratića ne prestaju padati nikada, baš nikada, a s vremenom postaju i brži što bi se moglo uzeti kao metafora čovjekovog starenja, odnosno slabijih reakcija na probleme. Radi ili umri. Liječi se ili umri. Ako si dobar u poslu, nećeš biti nagrađen s manje posla već naprotiv – s još više i to ćeš sve morati riješiti u manje vremena. Problemi su dio svakodnevice i treba ih rješavati. To i činimo dok ne odapnemo, a odapnemo onda kada se sve zaustavi, kada nema više kvadratića, odnosno problema koje treba riješiti.

N.LJ.J.
Foto: photoxpress.com

Još vijesti