L.B. u Vodič za brucoše

Najbolje i najgore tehnike učenja – pogodite koje NAJČEŠĆE koristimo

U svijetu koji se brzo mijenja i koji je prepun informacija, svatko od nas mora znati kako da najbolje, najbrže i najuspješnije nauči gradivo koje mora savladati.

10. travnja 2015 12:24
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Dosadašnja praksa pokazuje da većina od nas ne koristi tehnike učenja za koje je znanost dokazala da su najučinkovitije. Naprotiv, većina nas koristi tehnike koje su najmanje efektivne, kao što je ponavljano čitanje ili podvlačenje bitnog.


Tim sastavljen od pet vodećih psihologa na čelu sa Johnom Dunloskyjem sa Sveučilišta u Kentu, pažljivo je istražio 10 tehnika učenja i svaku tehniku ocijenio na osnovu dokaza koje su prikupili. Evo kratkog sažetka njihovog izvještaja.

Najgore tehnike

Prema ovom istraživanju, najgore tehnike učenja su upravo one koje koristimo najčešće - podvlačenje i naglašavanje “bitnog”. Iako je ovo najčešća metoda učenja, od nje, tvrde stručnjaci, nema druge koristi osim samo čitanja teksta. Pojedina istraživanja pokazuju da metoda isticanja bitnog može stati na put učenju, jer naglašava individualnu činjenicu i može ugroziti proces povezivanja i izvođenja zaključaka.



Skoro jednako loše je ponovno čitanje (“re-reading”) koje je manje učinkovito od drugih zabilježenih tehnika. Uvjetno rečeno, kao najmanje loša metoda pokazalo se prepričavanje i sažimanje pročitanog i hvatanje bilješki, koji mogu biti od koristi za one koji su vješti u tome, ali postoje i daleko bolji načini kako organizirati vrijeme učenja. Prema rezultatima istraživanja, podvlačenje i sažimanje, odnosno “hvatanje zabilješki”, su se pokazale kao najmanje korisne tehnike.

Najbolje tehnike

Za razliku od spomenutih postupaka poput podvlačenja ili ponovnog iščitavanja materijala, strategije učenja koje donose najviše rezultata nisu toliko poznate izvan psiholoških laboratorija. Uzmimo na primjer distribucijsku praksu (“distributed practice“). Ova tehnika uključuje širenje i produljivanje perioda učenja, a manje maratonsko štrebanje. Učenje "5 do 12" možda vam može pomoći da položite ispit, ali će vam te informacije brzo nestati iz sjećanja. Mnogo je bolje materijal savladavati tokom dužeg vremena, jer ćete na taj način kvalitetnije zapamtiti informacije.


Druga strategija učenja koja se preporučuje od više stručnjaka je praksa testiranja. Praksa testiranja nije uobičajena tehnika učenja iako postoji mnogo dokaza da ovaj pristup dovodi do kvalitetnog usvajanja informacija, a tehnološka pomagala i mnoge aplikacije koje su dostupne u suvremenom svijetu mogu nam pomoći u ovoj tehnici učenja. Najzastupljenije su flash/memo kartice i aplikacije poput Quizlet, StudyBlue i FlashCardMachine, a praksa pokazuje njihovu veliku učinkovitost.

Ostalo

Ostale tehnike procijenjene od strane psihologa Dunlovskyjeg i njegovih kolega nisu se pokazale kao najučinkovitije. Te metode uključuju mentalne mape i odnose se na slike koje će vam pomoći zapamtiti tekst, zatim elaborativna ispitivanja koja se odnose na stalno propitivanje “zašto”, što često može biti neugodno za učenika/studenta jer podsjeća na znatiželju malog djeteta koje roditelje konstantno vuče za rukav i ispituje “zašto”.

Još jedna tehnika koji je ispitana je samo-objašnjavanje (kad u sebi u detalje pojašnjavate i prepričavate tekst), ali njegova učinkovitost ovisi o tome koliko su točna vaša "objašnjenja".

izvor: BUKA

Još vijesti