Predispitna
anksioznost sastoji se od nekoliko komponenti: fiziološke, emocionalne i
kognitivne koje se javljaju kao odgovor na stres i brigu u vezi s
nadolazećim ispitima.
Kognitivna komponenta obuhvaća negativno
predviđanje budućnosti, tj. negativno očekivanje rezultata ispita što
utječe na odvraćanje pažnje od ispitnog zadatka, lošu koncentraciju,
površinsku obradu informacija, otežano pamćenje i osnaživanje negativnih
misli.
Fiziološka komponenta se manifestira kroz aktiviranje
autonomnog živčanog sustava, što za posljedicu ima niz fizioloških
reakcija kao što su napetost mišića, glavobolja, želučane tegobe,
pospanost ili nesanica, preterano znojenje, pojava prištića itd.
Emocionalna
komponenta se odnosi na niz afektivnih reakcija kao što su
uznemirenost, panika, razdražljivost, nervoza, emocionalna nesigurnost i
slično.
Sve tri komponente su povezane, imaju utjecaj jedna na
drugu te se unutar osobe vrte u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći.
Navedena stanja predstavljaju stresnu situaciju za studente čime se
umanjuje psihološko blagostanje i kvaliteta njihovih života.
Treba
imati na umu i individualne razlike. Posljedice ispitne anksioznosti i
stresa razlikuju se po prirodi i intenzitetu kod različitih osoba.
Ekstremni su slučajevi kada studenti iskuse snažne simptome anksioznosti
koji ih paraliziraju u izvršavanju obaveza jer se javljaju mentalne
blokade.
Ima primjera da je student dobro pripremljen, ali zbog
velike treme i napetosti zablokira na polaganju ispita: u tom trenutku
zaboravi sve što je naučio. Ipak, optimalna razina anksioznosti može
pogodovati studentima, obzirom da održava pažnju i koncentriranost na
zadatak.
Najčešći razlozi ispitne anksioznosti:
* Negativna slika o sebi i nedostatak povjerenja studenta u svoje sposobnosti.
* Averzija prema predmetu ili profesoru.
* Prethodno loše iskustvo na ispitima uopće.
* Shvaćanje studenta da se nije dobro pripremio za ispit i/ili ima neprikladna očekivanja u kontekstu pripremljenosti za ispit.
* Preplavljenost količinom informacija koje treba naučiti.
* Skepsa u vezi očekivanja rezultatom i načinom polaganja ispita.
* Student kasni na ispit ili ne može pronaći prostoriju...
Strategije za smanjenje ispitne anksioznosti
Postoji
niz strategija za smanjenje ispitne anksioznosti koje mogu smanjiti
štetne posljedice stresa, izazvane panikom i strahom koju osjećate pred
ispit. Cilj nije potpuno ukloniti visoku razinu anksioznosti već ju samo
smanjiti na optimalnu količinu koji može djelovati pozitivno i
poticajno na studenta. Također treba raditi na jačanju doživljaja
kontrole nad akademskim životom što će pozitivno utjecati na vaše
samopoštovanje, perspektivu na ispite, fakultet i život uopće.
1. Spavajte
dovoljno: sat – dva prije spavanja pokušajte se opustiti. U tome će vam
pomoći neki topli napitak, čitanje neke zanimljive knjige ili gledanje
zanimljive serije. Ovako ćete izbjeći neispavanost uslijed nesanice koja
vas može mučiti ako sosjećate tjeskobu pred izlazak na ispit.
2. I način učenja može pomoći. O tome kako najbolje učiti pročitajte ovdje.
3. Ako
zbog tjeskobe osjećate nedostatak motivacije, moguće je riješiti i ovaj
problem. Sjetite se negativnih posljedica odugovlačenja s učenjem, ali
neka vas to ne baci u loše raspoloženje niti vam iazzove kompleks manje
vrijednosti. Prisjećanje na ranije neugodnosti vezane uz učenje u zadnji
tren neka vam posluži za poboljšavanje vještina učenja koje će dovesti
do boljih ocjena.
4. Imajte na umu da svakih 45-60 minuta učenja može značiti 1-2 točna odgovora na ispitu.
5. Sjetite se svojih kratkoročnih i/ili dugoročnih ciljeva do kojih ćete stići samo preko polaganja ispita na fakultetu.
6. I
ono što je posebno važno, nagradite se. Poslije svakog uspjeha
osmislite način na koji ćete se nagraditi. To može biti odlazak u grad s
društvom, više vremena za neke slobodne aktivnosti ili bilo što što vas
veseli i podržava i pojačava vaš osjećaj uspjeha i osobne vrijednosti.
L.B./izvor: Studentski život
foto: Shutterstock
SVAKA ČAST