Na Sveučilištu u Zagrebu smatraju da bi najpravednije rješenje bilo polaganje izbornih predmeta jer kažu da broj prijavljenih kandidata ne predstavlja prevelik izazov i tehničko-logističko-epidemiološki problem da se za njih organizira polaganje državne mature.
To je najkraći sažetak dokumenta s analizom podataka koji je rektor Damir Boras uputio u ponedjeljak ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak u ime Sveučilišta u Zagrebu. Dokument je pripremljen na temelju pristiglih odgovora 34 fakulteta i umjetničke akademije i jednog sveučilišnog studija.
7 fakulteta ne može upisivati brucoše bez polaganja izbornih predmeta, dok 28 fakulteta smatra da se bez izbornih može
Samo sedam fakulteta i umjetničkih akademija od ukupno 34 sastavnice i jednog sveučilišnog studija pri Sveučilištu u Zagrebu procjenjuje da nikako ne mogu provesti upis na studij bez polaganja izbornih predmeta, a da ne mogu ni organizirati vlastiti ispit, dok 28 fakulteta ili umjetničkih akademija smatra da bi moglo proći bez izbornih predmeta.
No, na Sveučilištu u Zagrebu smatraju da bi bilo najbolje omogućiti da se polažu svi izborni predmeti jer bi se tako izbjeglo, kažu, možebitno dovođenje maturanata u diskriminatoran neravnopravan položaj.
Time bi se izbjegle bilo kakve spekulacije u budućnosti da je ova generacija maturanata bila privilegirana i da se upisivala na fakultete bez dovoljnog znanja, i dodaje da je Sveučilište u Zagrebu spremno održati klasifikacijske postupke nakon provedbe državne mature bez obzira na termin u kojem bude održana.
Tri moguća načina rješenja izmijene li se kriteriji za upis
Ako bi se pak izmijenili kriteriji za upis na pojedine fakultete i umjetničke akademije, Sveučilište u Zagrebu predlaže tri varijante za ublažavanje posljedica. Prvo, da se za upis studijskih programa na Fakultetu političkih znanosti, Geodetskom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u potpunosti izbaci vrednovanje izbornih predmeta, na što bi pristao samo Prirodoslovno-matematički fakultet.
Treća varijanta ublažavanja negativnih posljedica predlaže da se određeni predmeti ipak uvrste u popis izbornih predmeta koji će se polagati, a u tom slučaju bi Sveučilište u Zagrebu imalo potrebu za ispitima iz izbornih predmeta fizika, biologija, politika i gospodarstvo, kemija, psihologija, informatika, povijest, sociologija, geografija i glazbena umjetnost.
Prema priloženoj tablici u dokumentu, ukupno bi iz svih deset izbornih predmeta na devet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu trebalo polagati 8453 polaznika, dok bi u Hrvatskoj taj broj iznosio 30772 studenta.
Rijeka: Dogovoriti se što prije
Sveučilište u Rijeci je u intenzivnim konzultacijama oko provedbe državne mature u iznimno kompleksnim epidemiološkim i organizacijskim okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa te se spremno prilagoditi na reducirani scenarij.
Iz Rijeke su s tim ciljem pozvali ministricu Blaženku Divjak i državnu tajnicu Branku Ramljak da se pridruže virtualnoj sjednici Senata kako bi raspravili moguće scenarije vezane za upis studenta na to Sveučilište.
Rektorica Snježana Prijić Samaržija je dodala da su na tom Sveučilištu svjesni da je državna matura sastavni dio završavanja gimnazijskih programa te da stoga nisu ni raspravljali o mogućnost njezina ukidanja o čemu se spekuliralo u javnosti.
Rektorica Prijić Samaržija kaže da na Sveučilištu u Rijeci nisu isticali mogući popis izbornih predmeta niti su uopće raspravljali o uvođenju prijemnih ispita kako bi zamijenili rezultate iz izbornih predmeta.
foto: Facebook@uniri.hr
Za uvođenje prijemnih ispita smatra da bi time narušili načelo pravednosti, jednakosti i dostupnosti jer mnogi maturanti ne mogu putovati niti plaćati prijemne postupke, a to bi i dodatno generiralo stres svim dionicima vezano uz organizaciju i poštovanje epidemioloških mjera.
Sveučilište u Rijeci i inače načelno podržava korištenje rezultata državne mature kao selekciji proces upisa, te se samo na vrlo malom broju studijskih programa provode dopunske provjere znanja, i to gdje je to uistinu nužno, kazala je rektorica Sveučilišta u Rijeci.
"Konačno, naš je zaključak kako bi trebalo što prije prilagodili naše uvjete kako bismo smanjili neizvjesnost i time omogućili maturantima da se fokusiraju na one predmete iz kojih će se ispiti provoditi. Utoliko smatramo da odluku o načinu provedbe državne mature treba donijeti što prije", zaključuje rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija.
Budući da su javna sveučilišta u Hrvatskoj različita po svojoj veličini, organizaciji i područjima koja podučavaju, svakom sveučilištu, sukladno sveučilišnoj autonomiji, ostavljeno je da samostalno donose pravila o vrednovanju i upisu kandidata, objasnili su iz Rektorskog zbora.