Kako nam mozak funkcionira kada smo zaljubljeni: „Ljubav je biološka nužnost kao voda i hrana“

Kad nam se netko jako sviđa, nismo pri sebi. Imamo leptiriće u trbuhu, izgubljeni smo u mislima, ne možemo jesti ni spavati. Ali što se događa u našem mozgu kada se počnemo zaljubljivati? Kako se mozak s vremenom mijenja kada je u pitanju ljubav?

„Ljubav je biološka nužnost – jednako je potrebna za naše blagostanje kao tjelovježba, voda i hrana, a s neuroznanstvenog gledišta, stvarno možemo reći da ljubav cvjeta u mozgu“, rekla je neuroznanstvenica Stephanie Cacioppo, doktorica znanosti.

Dva desetljeća istraživanja pokazala su da se, kada se radi o ranoj fazi intenzivne romantične ljubavi - vrste na koju često pomislimo kada govorimo o zaljubljenosti - najprije aktivira vrlo primitivan dio sustava nagrađivanja mozga, smješten u srednjem mozgu, prema dr. Lucy Brown, neuroznanstvenici i profesorici neurologije na Einstein College of Medicine u New Yorku.

Ljubav kao osnovna potreba

Brown i njezini laboratorijski partneri koristili su funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) za proučavanje deset žena i sedam muškaraca koji su bili intenzivno „zaljubljeni“, na temelju njihovih rezultata na ljestvici strastvene ljubavi, upitniku od 14 stavki osmišljenom za procjenu kognitivnih, emocionalnih, i bihevioralne aspekte strastvene ljubavi koje su istraživači odnosa naširoko koristili desetljećima, piše American Psychological Association.

Ljudi koji postižu najviše rezultate u ovoj procjeni smatraju se divlje, čak nesmotreno, zaljubljenima. Oni koji postižu najniži rezultat priznaju da su izgubili uzbuđenje za svog partnera.

Sudionici Brownove studije naizmjenično su gledali fotografiju svoje voljene i fotografiju poznate osobe. Dok su gledali fotografiju svog romantičnog partnera, sudionici su doživjeli aktivaciju mozga u ventralnom tegmentalnom području srednjeg mozga (VTA), koji je dio mozga povezan sa zadovoljavanjem osnovnih potreba kao što je piće kada smo žedni i jedenje kada smo gladni.

 

„To je područje mozga koje kontrolira stvari kao što su gutanje i drugi osnovni refleksi“, rekla je Brown. „Dok često razmišljamo o romantičnoj ljubavi kao o euforičnoj, amorfnoj stvari i kao složenoj emociji, aktivacija koju vidimo u ovom vrlo osnovnom dijelu mozga govori nam da je romantična ljubav zapravo nagon za ispunjenjem osnovne potrebe.“

Osim toga, kad smo zaljubljeni u tijelu nam se otpuštaju kemikalije kao što su hormon „ugode“ dopamin, „hormon ljubavi“ oksitocin i adrenalin, koji izazivaju euforičan osjećaj. Dok se sve ovo događa, primijetila je Cacioppo, naše razine serotonina - ključnog hormona u regulaciji apetita i nametljivih tjeskobnih misli - padaju. Niske razine serotonina česte su kod osoba s anksioznošću i opsesivno-kompulzivnim poremećajima.

„Ovo objašnjava zašto ljudi u ranim fazama ljubavi mogu postati opsjednuti sitnim detaljima, provode sate razmišljajući o poruci za svoju voljenu osobu ili od nje“, rekla je.

Izvor: American Psychological Association

Nova StudiGO epizoda otkriva je li studiranje izvan Hrvatske toliko lagano kako svi tvrde →