Vodič za brucoše

Zbog pandemije idete kasnije spavati? Evo zašto biste zbog toga mogli postati depresivni

MojFaks | Nakon predavanja, 20.07.2021., Autor: Lidija B.



Jeste probali ovaj trik protiv nesanice?
Foto: Tero Vesalainen via Shutterstock

Osobe koje u krevet idu ranije i bude se ranije imaju manje šanse za razvijanjem poremećaja depresije, pokazala je nova studija objavljena u časopisu JAMA Psychiatry.

Studija je provedena na više od 840 tisuća ljudi pod vodstvom znanstvenika sa Sveučilišta Colorado Boulder, MIT-a i Harvarda. Nudi dosad najkonkretnije dokaze da vaš "kronotip" – afinitet ili navika osobe da spava u određeno vrijeme – utječe na pojavu depresije.


>>>Mamurni student otišao prošetati da razbistri glavu – završio u drugoj državi 800 kilometara dalje<<<


Također je jedna od prvih studija koja pokazuje koliko je malo potrebno kako bismo utjecali na vlastito mentalno zdravlje.


Pandemija utjecala na spavanje


Nakon pandemije, tijekom koje je velik broj ljudi radio od kuće, a učenici i studenti se uglavnom školovali na daljinu, primjetan je trend sve kasnijeg lijeganja u krevet. Ovaj trend, čini se, može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje.


"Već neko vrijeme znamo da postoji poveznica između vremena kad odlazimo na spavanje i raspoloženja, ali pitanje koje nam kliničari često postavljaju je: koliko ranije trebamo lijegati da bismo vidjeli pozitivne promjene?", govori autorica studije, Celine Vetter, profesorica integrativne psihologije na Sveučilištu Colorado Boulder. "Došli smo do zaključka da je samo sat vremena raniji odlazak na počinak povezan sa znatno nižim rizikom od depresije", kaže.


>>>Kako izgleda tjedan dana u životu hrvatskog studenta? Vikend počinje u srijedu, a ponedjeljkom mjeriš koliki je promjer glave<<<


Prijašnja istraživanja pokazala su da je rizik od depresije kod noćnih sova dvostruko veći u odnosu na vrste koje se bude rano, bez obzira koliko spavale. No, iz razloga što poremećaji raspoloženja mogu poremetiti obrasce spavanja, znanstvenicima je bilo teško odrediti što uzrokuje što. Druge su pak studije temeljene na malom uzorku, upitnicima rješavanima u jednom momentu provođenja studije ili nisu uključivala okolišne faktore koji također utječu na tempiranje spavanja i raspoloženje.


2018. godine, Vetter objavljuje veliku, dugotrajnu studiju provedenu na 32 tisuće medicinskih sestara koja pokazuje da su ranoranioci 27% manje skloni simptomima depresije tijekom godina, no ovo je samo aktualiziralo pitanje: tko je to zapravo ranoranilac?


Geni su ključ


U pokušaju da odgovore na ovo pitanje, okrenuli su se genetici. Glavni autor istraživanja, Iyas Daghlas obratio se kompaniji za DNA testiranja "23 and Me" i biomedicinskoj bazi podataka UK Biobank. Koristio je metodu "Mendelijeve randomizacije" koja pomaže razlučiti uzrok od učinka.


Poznato je da više od 340 uobičajenih genskih varijanti, uključujući one zvane "geni cirkadijanog sata" (PER2), utječu na kronotip svake pojedine osobe, a genetika objašnjava od 12 do 42% naših preferencija kad je u pitanju spavanje.


>>>Kalkulator spavanja treba svakom studentu: Ne treba ti 8 sati sna da odmoran odeš na ispit – evo u čemu je fora<<<


Istraživači su se usredotočili na gene više od 840 tisuća ispitanika, prikupljajući podatke od 85 tisuća osoba koje su tijekom sedam dana nosile "trackere" spavanja i 250 tisuća osoba koje su ispunile upitnike o preferencijama spavanja. Ovo im je pružilo malo detaljniju sliku, doslovce u sat, o tome kako geni utječu na to kad se budimo, a kad idemo spavati, neovisno o tome koliko dugo spavamo.


U najvećem od ovih uzoraka, otprilike trećina ispitanika identificirala se kao jutarnji tip osobe, 9 posto njih bile su "noćne ptice", a ostali su bili negdje između. Sve u svemu, prosječna srednja točka tijekom spavanja bila su 3 sata ujutro, što znači da su lijegali oko 23 sata, a ustajali u 7 ujutro, pod pretpostavkom da su spavali 8 sati.


S ovom informacijom okrenuli su se drugačijem uzorku koji je uključivao genetičke informacije zajedno s anonimnim medicinskim podacima i informacijama o propisanim lijekovima te anketama o depresivnim poremećajima. Pitanje na koje su tražili odgovor glasilo je: imaju li oni koji imaju genske predispozicije za raniji odlazak na spavanje manje šanse za obolijevanje od depresije? Odgovor je bio pozitivan.


>>>Taman za isprobati prije ispitnih rokova! Otkriveno da je moguće učiti tijekom spavanja - ali postoji 'kvaka'<<<


Jutarnji tip osobe ima 23% manje šanse da oboli od depresije sa svakim srednjim satom spavanja (onoga od trenutka kad zaspemo do trenutka buđenja) koji je sat raniji od prosjeka (dakle, onoga u 3 ujutro). Ovo je dodatno utvrdilo vezu između navika spavanja i depresije, no, autori upozoravaju da su daljnje studije potrebne kako bi se preciziralo na koji bi način mentalno zdravlje profitiralo promjenom vremena spavanja te koji su točno bihevioralni i fiziološkim mehanizmi iza svega.


Noćne ptice loše raspoložene jer se ne podudaraju s ostalima?


Neki znanstvenici smatraju da se ovo može objasniti činjenicom da ranoranioci "uhvate" više svjetlosti tijekom dana što pak utječe na brojne tjelesne, hormonalne procese koji utječu na raspoloženje.


Drugi pak smatraju da cirkadijski ritam koji odskače od ritma većine ljudi može biti depresivan jer se period budnosti ne podudara s budnosti ostalih osoba. "Živimo u društvu koje je oblikovano prema jutarnjem tipu osoba, a noćne se ptice često osjećaju kao da su u konstantnom neskladu s društvenim satom", kaže Daghlas.


Svima onima koji se žele prebaciti na raniji režim spavanja, Vetter nudi savjet. "Neka vam dani budu svijetli, a noći mračne", kaže. "U jutarnjoj kavi uživajte na trijemu. Vozite bicikl ili šećite do posla, ako je moguće, a navečer prigušite elektroniku koja vas okružuje."


depresijaraspoloženjespavanjecirkadijski ritamCeline VetterIyas Daghlasnoćne pticeranoraniocikronotiprano spavanje


Prati nas na Instagramu!