facebook,
whatsapp
Iako je činjenica da će na svaki ispitni rok izaći studenti različite razine spremnosti polaganja i količine usvojenog gradiva koju će demonstrirati, ako se izrazito niska prolaznost na ispitima kod pojedinih profesora često ponavlja, čini se da razloga za uzbunu uvijek ima.
Prolaznost 0 posto?
Tako je davne 2015. godine u fokus medija za studente dospjela vijest o lošoj prolaznosti na kolegiju Mikroekonomija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kada je na roku 8. rujna te godine prolaznosti bila 0 posto.
Domaći mediji zatim su 2019. godine pisali o niskoj stopi prolaznosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu na kojemu je prolaznost na određenim kolegijima bila samo 16 i 18 posto. Nakon zagrebačkih kolega, o niskoj prolaznosti na splitskom Pravnom fakultetu za MojFaks su progovorili i tamošnji studenti.
Te iste godine pisali smo i o studentu koji se požalio na sličan scenarij, ali u Osijeku. Naime, student tadašnjeg Odjela za matematiku na osječkom Sveučilištu J. J. Strossmayera tvrdio je da kolegij Linearna algebra II prođe samo osam posto brucoša.
Priča o splitskom Pravu nastavila se i 2021. godine kad smo profesoricu Ines Medić upitali kako je moguće da samo jedna osoba na ispitnom roku položi ispit.
Završili u zatvoru ili bez posla
Da ovakvi scenariji mogu profesore „koštati glave“ svjedoče i slučajevi otpuštanja ili pak sudskog procesuiranja profesora na koje argumentirano ukažu studenti.
Tako je 2022. godine uhićen dugogodišnji profesor s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Mehmed Jahić, poznat po izrazito niskoj prolaznosti na ispitima koja je u nekim slučajevima bila niža i od 1 posto.
Slučaj profesora kemije Maitlanda Jonesa koji je 2022. godine dobio otkaz nakon što su studenti pokrenuli peticiju zbog pritužbi da im je preteško položiti njegov kolegij svjedoči da sličnih scenarija ima i drugdje u svijetu. Naime, 82 od 350 Maitlandovih studenata potpisalo je „optužnicu” u kojoj ga se tereti za slabu prolaznost na ispitima te neadekvatno izvođenje notorno teškog kolegija iz organske kemije nakon čega ga je dekan Sveučilišta u New Yorku otpustio.
Pritužbe na slabu prolaznost studenata sada upućuju i studenti Pravnog fakulteta u Beogradu koji tvrde da je tijekom siječanjskog ispitnog roka na pismeni dio ispita iz kolegija Obvezno pravo u tri termina izašlo više od 150 studenata, a položio je samo jedan. Zbog ovako niske prolaznosti najavili su protestno okupljanje ispred Pravnog fakulteta 26. siječnja, a obratili su se i medijima.
„Najsporniji način bodovanja”
„O tome da li je obvezno pravo jedna od najtežih ispita mišljenja su podijeljena. To nije lak ispit i neophodno je dobro naučiti, ali je najsporniji način bodovanja. Događa se da su od pet, šest ponuđenih odgovora točna tri, a ako student zaokruži ta tri točna i jedan netočan, ostaje bez bodova. Također se daju ponuđeni odgovori koji su veoma slični ili trik pitanja“, kazao je za Danas jedan od studenata.
Profesorica Karanikić Mirić, jedne od tri profesora kod kojih se polaže ovaj ispit, navodi da Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu obrađuje statističke podatke o provedenim ispitima na godišnjem nivou.
„Prema posljednjoj takvoj službenoj analizi u školskoj 2021/2022. godini prolaznost na ispitu iz obveznog prava bila je 42,53 posto, od ukupnog broja studenata koji su kod mene izašli na taj ispit. Njihova prosječna ocjena bila je 7,09. Kada se u obzir uzmu svi ispitivači na ovom predmetu, a ima nas troje, prolaznost iznosi 39.51 posto od broja studenata koji pristupe ispitu, a prosječna ocjena je 7,22. To znači da nismo upadljivi ni po prolaznosti, ni po ocjenama koje dajemo na godišnjem nivou. Naprotiv, obvezno pravo se po ovim mjerilima uklapa u fakultetski prosjek“, kaže profesorica Karanikić Mirić.
izvor: danas.rs
