Ista priča prije svakog usmenog: Zašto moramo na WC kad smo jako nervozni?

Znaš onaj neugodan osjećaj kad si užasno jako nervozan zbog nekog ispita? Najčešće je u pitanju usmeni ispit. Još kad si u situaciji da taj usmeni ispit polažeš kod apsolutno najstrožeg profesora koji postoji na tvome faksu, a možda i šire, tjeskoba ti jednostavno ne da mira.

Sigurno si primijetio, još otkako si bio malo dijete i otkako si morao glumiti u igrokazima na školskim priredbama, da uvijek kad imaš veliku tremu, moraš i na WC. Kao da nervoza i trema nisu dovoljne same po sebi.

Ipak, ako si mislio da si jedini kojemu je tako, varaš se. Dok čekaš ispred profesorovog kabineta da konačno dođeš na red za usmeni, znaj da vjerojatno većina tvojih kolega također mora na WC od nervoze. Pitaš se zašto se to događa?

Studija iz 2020. objavljena u European Journal of Sport Science analizirala je utječe li anksioznost na vjerojatnost pojave gastrointestinalnih simptoma kod više od 180 sportaša. Rezultati istraživanja pokazali su da su sudionici koji su doživjeli veću anksioznost, osobito u satima prije utrke, bili osjetljiviji na gastrointestinalne tegobe, piše Health Digest.

Kako riješiti taj problem?

Stručnjaci kažu da je to zato što naš mozak i crijeva idu ruku pod ruku jedno s drugim. Kada se osjećaš tjeskobno, mozak otpušta niz hormona stresa, uključujući adrenalin, serotonin i kortizol. Zauzvrat, ovo može pokrenuti tvoj gastrointestinalni trakt.

„Stimulira crijeva, stvarajući valove kontrakcija u debelom crijevu“, kaže gastroenterologinja dr. Christine Lee za Cleveland Clinic.

Međutim, dr. Lee objašnjava da ne moramo na WC tijekom ovog pojačanog stanja stresa, već kad taj val tjeskobe počne padati. Kako se tijelo opušta, počinjemo oslobađati sve ono što smo čvrsto držali, a to uključuje i otpad u crijevima.

Ako se želiš riješiti tog problema, stručnjaci preporučuju da se fokusiraš na jačanje mentalnog i gastrointestinalnog zdravlja. Počevši od svog mentalnog zdravlja, odvoji vrijeme za brigu o sebi. To može uključivati bavljenje kreativnim hobijima, poput kuhanja, šivanja ili crtanja. Moglo bi koristiti i vođenje dnevnika, meditacija ili čak maženje voljenog kućnog ljubimca.

Također, pokušaj se kloniti hrane koja može dodatno potaknuti anksioznost. To uključuje gazirana pića, kavu, začinjenu hranu, alkohol i slatkiše. Umjesto toga, drži se umirujućih čajeva, zobi, kvinoje i hrane koja sadrži probiotike poput grčkog jogurta i lisnatog zelenog povrća.

Izvor: Health Digest