facebook,
whatsapp
Rasprava je ova sve aktualnija i ne čini se da će uskoro završiti. Činjenica je da HZJZ već godinama upozorava na nerealne upisne kvote na određenim fakultetima koji hiperproduciraju mlade s diplomama koje "nitko ne treba", te donosi godišnje preporuke o povećanju i smanjivanju kvota za pojedine županije, na temelju potreba na tržištu rada.
>>>Preporuke za upisne kvote i dalje nitko 'ne šljivi'? Na FFZG-u 100 brucoša više, a fali medicinara, strojara, računaraca...<<<
S druge strane, određeni se smjerovi na fakultetima i srednjim školama teško ili nikako pune. Deficitarna zanimanja nadležni pokušavaju oživiti i omasoviti raznim beneficijama: stipendijama, dodatnim bodovima pri bodovanju za, primjerice, domski smještaj i slično.
>>>Nema tko studirati? Prošle godine nakon oba upisna roka čak 15 tisuća mjesta na fakultetima ostalo nepopunjeno<<<
Činjenica je da nam diploma ne garantira nužno posao u struci, pogotovo ako nismo odabrali deficitarni studij pri upisu. Diskusiju o ovoj temi potaknula je korisnica popularne stranice Ispovesti na kojoj anonimno možete podijeliti sve što vas muči ili opterećuje ili pak raduje.
Ovaj put, korisnica je podijelila dirljivu priču o mladom prodavaču lubenica kojem u zagrljaj trči maleno dijete. Kako kaže, ovaj je prodavač fakultetski obrazovan.
Poraz države ili?
"Prolazim danas pored dečka što prodaje lubenice na tezgici ispred zgrade i čujem ga da priča s nekim čovjekom i kaže tužnim, pomalo stidljivim tonom: 'Ekonomiju sam završio, ali radim ovdje i vozim kamione, nema posla'", piše ova ljuta i razočarana korisnica. "U tom trenutku mu stiže žena s bebicom i on sav presretan kaže 'Gdje je moje sunce?' Ja sam malo umrla u sebi zbog sra*a od države u kojoj živimo i što ne daje priliku mladim, vrednim i obrazovanim ljudima. Pu!", dovršila je svoju ispovijest koja je izazvala mnoštvo komentara.
>>>Diploma je ok, ali je li dovoljna za zapošljavanje? Studenti iz 5 zemalja ovdje će saznati što je to jednako važno<<<
"Svi jedemo ista gov*a. I u Hrvatskoj i u BiH i u Srbiji. Zapošljavaju se tupoglavci koji su jedva srednju završili, ako i to. A ovi s diplomom ili nemaju nikakve šanse za posao ili pakiraju kofere i u svijet", jedan je od komentara na ovu dirljivu priču.
"Ja sam profesor engleskog jezika. Fakultet sam završila prije 5 godina, a ukupno od tada sam radila oko godinu i po u struci. Fakultetski obrazovani ljudi bez debele veze mogu samo mrvice kupiti u ovoj 'državi'", smatra ova pofesorica.
"Ni u Hrvatskoj nije ništa bolje, a koliko vidim ni u Bosni i Hercegovina također što mi govori da je cijeli Balkan uglavnom sastavljen od kriminalaca i onima koji su podložni takvima, sramota je to općenito za cijelo društvo koje živi na ovim prostorima", smatra još jedna osoba koja je pročitala ovu priču.
Sami smo odgovorni za svoj odabir studija?
No, osim onih koji upućuju na velike društveno-ekonomske i političke probleme na ovim prostorima, ima i onih koji na cijelu situaciju gledaju pragmatičnije. Naime, upozoravaju na osobnu odgovornost pri odabiru studija.
"Još dok je studirao tu ekonomiju, ona je bila prošlost. Ja sam se sa 20 godina oženio 1993., sa 21. već ljuljao dijete usred inflacije, bez države, u poluratu... Radio sam noću u pekari, danju radio k'o monter... Čuvao ovce 3 godine, bio poduzetnik... Sad sam par god u inozemstvu na super poslu i vraćam se jer sam postao deda, a nemam još ni 48 godina. Ekonomije iz knjiga više ne postoje...", piše jedan od ovih koji smatraju da o zapošljavanju valja razmišljati i prije početka studija.
"Kvote na fakultetima se ne određuju po stvarnoj potrebi na tržištu, tako da imamo to što imamo, a to je masa visokoobrazovanih bez posla u struci", piše u još jednom komentaru.
>>>Ništa od posla? Hrvatska pri samom vrhu po nezaposlenosti mladih: Samo par zemalja još gore od naše<<<
"Zašto ljudi odmah krenu govoriti o nepravdi, kako sistem ne valja i slično? Zna se koja su zanimanja deficitarna, a koja ne. Ekonomija nije. Svatko tko upiše taj fakultet trebao bi biti svjestan da ima previše ekonomista na tržištu i da možda jednog dana neće moći naći posao. Nekad je samo stvar potražnje, a ne mita i korupcije", pita se sljedeća osoba.
Majstori plaćeno bolje od osoba s diplomom
Neki pak upozoravaju na nesrazmjer plaća i ukazuju na to da majstori, primjerice, zarađuju bolje od osoba s diplomom.
"Nažalost nije dovoljno samo završiti faks, sestra doktor znanosti zarađuje isto kao njen muž koji je majstor za kućanske poslove. Pritom ona radi više sati od njega. Devet godina bila na faksu, utrošila 20 000 e, starije kolege kažu da joj se taj novac nikad neće vratiti s obzirom da je kemičar", stoji u jednom komentaru.
"Eh tako je to, ja s diplomom profesora matematike i informatike evo radim kao čistačica vani, jer drugačije nije išlo. A muž kao elektrotehničar robotike i automatike (srednja škola) radi kao viljuškarist. Ali za sad dobro jer da smo ostali kod kuće bi radili i gore poslove za nižu plaću", dijeli svoju priču još jedna osoba u komentarima.
