Velika sramota domaćih sveučilišta: 'Zašto se sumnjivi doktorati i docenture dodjeljuju na ekonomiji, a ne na matematici?'

Nakon medisjkih napisa o sumnjivoj količini doktorskih diploma izdanih na ekonosmkim fakultetima diljem RH, bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženja Divjak, razmotila je temu na svom Facebook profilu.

U svojoj objavi poziva se na poplavu medijskih napisa o "sumnjivim" doktoratima i docenturama u Osijeku i na Sveučilištu Sjever, među ostalima, s naglaskom na ekonomiju, nešto manje iz ostalih društveno-humanističkih znanosti i još manje iz tehničkih znanosti.

>>>Divjak šokirana podatkom da ¾ studenata NE ZNA skuhati jaje ni napraviti krumpir pire: 'Ovo je porazno'<<<

"Očito da poneke punktove na sveučilištima treba provjeriti (AZVO) jer je neproporcionalno puno novih doktora znanosti i naslovnih docenata koji plijene pažnju javnosti jer i brze provjere pokazuju da se radi o radovima sumnjive kvalitete", smatra Divjak.

Kako smatra, to je velika sramota sveučilišta da sami nemaju savjest o znanstvenoj kvaliteti. "Dodatno jer se namiruje političke aktere i ravnatelje raznih (polu)javnih ustanova koji na ta mjesta dolaze političkom voljom, a ne nezavisnom prosudbom kvalitete programa ili osobe", poručuje.

'Gotovo svatko može upisati neke od doktorskih studija ekonomije'

Bivša ministrica postavila je tri pretpostavke i gledišta na ovu temu. "Dobronamjerna osoba bi zaključila da je to zato što su to ljudi koji kasnije razvijaju makroekonomske javne politike. Međutim, to brzo pada u vodu kada se vidi da te doktorske teme dalje od toga ne mogu biti, jer su uske, opskurne i neupotrebljive, pored toga što je u pitanju sumnjiva znanost", postavlja prvu tezu.

>>>Bivša ministrica Divjak poručila: Nastavnički studiji su pun pogodak, ali samo pod jednim uvjetom<<<

"Druga je pretpostavka da je ekonomija, kako je mnogi kod nas shvaćaju, znanost dovoljno široka da svašta pokrije i da nema neke njoj svojstvene znanstveno-istraživačke metodologije. Tako je gotovo svatko može upisati neke od doktorskih studija iz ekonomije. Najbolji doktorski studiji ekonomije u svijetu su potpuno nešto drugo", pojašnjava.  

"Treća pretpostavka, koja je opet dosta raširena u Hrvatskoj, da nema posebnog ulaganja kandidata u znanstveno istraživanje u ekonomiji, osim kod nekih koji plate raznim agencijama za istraživanja tržišta da za njih pribave, a ponekad i obrade, istraživačke podatke", napisala je u svojoj objavi.

"Čudna simbioza mentoriranja"

Divjak se naredno poziva na ljude koji su bolje upućeni u spomenutu problematiku koji kažu da su profesori ekonomije umreženi političkim i raznim strukturama pa se tako "rađa ova čudna simbioza mentoriranja političara i raznih ravnatelja koji im kasnije daju unosne poslove, projekte i autorske ugovore", pojašnjava problematiku teme i nadodaje kako srećom, iako u politici ima i medicinara, u medijima se ne piše kako su se njima dodijelili doktorati "šakom i kapom", kao što je slučaj za ekonomiju.

 

>>>Bivša ministrica 'pukla': 'Mi na faksu pomažemo studentima u kriznoj situaciji, a što radi Sveučilište u Zagrebu?'<<<

Na kraju, Divjak pojašnjava svoju pretpostavku, međuostalim, i na omjeru lošeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj s brojem i studija i doktorata u državi. "Ekonomske znanosti se nisu u Hrvatskoj, kao na europskoj ili svjetskoj razini, značajnije etablirale kao prirodne znanosti, većina tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih te pojedine društveno-humanističke znanosti", smatra.

S druge strane, ne umanjuje znanje i znanstvenike ekonomije koji rade na svjetskoj razini, samo kaže kako oni ne predstavljaju kritičnu radnu snagu. "Također je nedopustivo da sveučilišta i fakulteti ne iskoriste svoju autonomiju i ne naprave reda u svojem dvorištu, posebno kada se radi o krunskom dokazu (ne)kvalitete – doktoratu znanosti", poručila je za kraj.