L.B. u Akademska četvrt

Najnovija rang-ljestvica svjetskih sveučilišta: Većina hrvatskih sveučilišta 'pala', samo jedno u 1000 najboljih

Uz Šangajsku i THE ljestvicu, ova je jedna od najcjenjenijih u svijetu i iznimno je popularna među studentima.

17. lipnja 2021 15:22
Studenti na fakultetu

Studenti na fakultetu Foto: MojFaks

Prema najnovijoj QS World University Rankings 2022 publikaciji, to jest prema QS rang-ljestvici svjetskih sveučilišta za 2022. godinu, na kojoj se ove godine našlo čak njih 1300, ili deset posto više nego prethodne godine, Sveučilište u Splitu lošije je rangirano od Zagrebačkoga, Riječkoga, ali i Osječkoga, koje se na ovoj listi našlo prvi put, piše Slobodna Dalmacija.


>>>Objavljena ljestvica TOP svjetskih sveučilišta: Od domaćih čak 4 na popisu – evo koje je najbolje<<<


QS rang-lista najboljih svjetskih sveučilišta smatra se, uz Šangajsku i THE ljestvicu, jednom od najcjenjenijih u svijetu i iznimno je popularna među studentima. Obuhvaća između 4,5 i 5,5 posto najuspješnijih svjetskih sveučilišta.


Zagreb rastao...


Ove godine (formalno se lista donosi za svaku sljedeću godinu, dakle ovogodišnja je za 2022. godinu) na toj su se listi prvi put našla četiri hrvatska sveučilišta. Najbolje je rangirano Sveučilište u Zagrebu, i to između 751. i 800. mjesta, što je pomak u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu kada se nalazilo između 801. i 1000. mjesta. To je ujedno jedino hrvatsko sveučilište u prvih tisuću na svijetu po ovoj ljestvici.


...ali sva druga 'pala'


Na poziciji od 1001. do 1200. mjesta smjestili su se Sveučilište iz Osijeka te Rijeke (za koju je to pad u odnosu na lanjsku ljestvicu kada su bili između 801. i 1000. mjesta, kao i Zagreb). Splitsko sveučilište na ljestvicu za 2022. godinu našlo se tek u posljednjoj kategoriji 1201+, što je također lošija pozicija nego na lanjskoj QS ljestvici 2021, kada su bili smješteni u kategoriji 1001+.


Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na ovoj se prestižnoj ljestvici našlo po prvi put.


Stanje u regiji


Najbolje rangirana sveučilišta iz našeg susjedstva, prema QS World University Rankings 2022, nalaze se u Sloveniji, koja ima čak dvije visokoškolske ustanove među najboljih tisuću – Sveučilište u Ljubljani je na poziciji od 591. do 600. mjesta, a Maribor je nešto lošiji od Zagreba i u kategoriji je od 801. do 1000. mjesta.


Tri srpska univerziteta (Beograd, Niš, Novi Sad) smještena su između 1001. i 1200. mjesta. Splitsko sveučilište nalazi se u istoj skupini kao Univerzitet u Kragujevcu, ali i Univerzitet u Sarajevu (BiH), dakle na poziciji 1200+.


QS ljestvica kvalitete vrednuje sveučilišta prema šest kriterija: akademski ugled (temelji se na anketi među profesorima i nastavnicima koji provode znanstvene aktivnosti, nosi čak 40 posto bodova), potom ugledu kod poslodavaca, citiranosti po fakultetu, omjeru studenata i nastavnog osoblja, udjelu međunarodnog fakultetskog osoblja te udjelu međunarodnih studenata.


>>>Tako se to radi: Splitsko sveučilište opet najbolje u Hrvatskoj – evo zašto bi studenti ondje trebali studirati<<<


Splitsko sveučilište, primjerice, prema udjelu stranih studenata i nastavnika najbolje je među našim sveučilištima, međutim, iznimno mali broj bodova (svega tri od mogućih sto) dobilo je u kategoriji omjera studenata i nastavnog osoblja. Zagreb je, primjerice, prema tom kriteriju ostvario 35 bodova, Osijek 34,8, a Rijeka 29,1. Također, nešto slabije je ocijenjeno prema kriteriju ugleda kod poslodavaca (svega 2,3 boda, a Zagreb, primjerice, 7).


Prorektorica za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu prof. dr. Leandra Vranješ Markić kaže kako su prema QS-u već reagirali s upitom i zatražili dodatna objašnjenja vezana uz bodovanje omjera studenata i nastavnika (nosi 20 posto bodova).


"QS ima kriterije kakve ima, međutim, nije nam posve jasno kako mi koji imamo omjer nastavnika i studenata 1:16 dobijemo u toj kategoriji svega tri boda, jednako kao, primjerice, Sveučilište u Ferrari, gdje je taj omjer 1:36. Zagreb koji ima omjer 1:11 za to je dobio čak 35 bodova. Čini se da imaju prilično čudan način na koji pretvaraju taj omjer u bodove", objašnjava prorektorica Vranješ Markić zašto su reagirali prema QS-u. Ipak, kako kaže, ne bježe od činjenice da taj omjer na Sveučilištu u Splitu nije povoljan.


"Tu bismo zaista željeli unaprijediti situaciju, međutim, kada je riječ o nastavnom osoblju, ovisni smo o sredstvima države. U onim pokazateljima na koje možemo brže i više utjecati, poput međunarodnih nastavnika i studenata te citatnosti, postižemo dobre rezultate. Također, uspješniji smo, čak i od Zagreba, na ljestvicama koje uzimaju u obzir puno više parametara, poput THE-ove", ističe prorektorica Vranješ Markić.


"Sve te ljestvice na kojima se nalazimo gledamo kao na priliku da se uspoređujemo s drugima, učimo od njih, a ujedno nam one pružaju priliku za napredak", ističe prorektorica Vranješ Markić. Ona podsjeća kako su lani, prema U-multirank rangiranju Europske komisije, bili prvo sveučilište u Hrvatskoj, 335. u Europskoj uniji te 803. u svijetu.


Njihova metodologija obuhvaća znanstveni doprinos, obrazovanje i učenje, prijenos znanja, međunarodnu orijentaciju i angažiranost sveučilišta u svom okruženju, kaže prorektorica. Također, dodaje, na njihovoj su ljestvici jedna od top 25 institucija u cijelom svijetu prema broju znanstvenih radova u otvorenom pristupu.


Više pročitajte ovdje.


izvor: Slobodna Dalmacija