Vodič za brucoše

Češće odustaju jer studiraju od kuće, a plaćaju jednako! Više od 50% hrvatskih studenata tvrdi: 'Opterećeniji smo nego prije'

MojFaks | Nakon predavanja, 07.06.2021., Autor: Vanessa K.



Studentima poraslo radno opterećenje, seminari i vježbe jedva da se održavaju, ali su školarine i dalje iste kao i prije korone!
Foto: Kzenon via Shutterstock

Samo 13,8% studenata imalo je mogućnost na fleksibilniji način platiti školarinu tijekom online nastave.

U sklopu projekta SIDERAL - Socijalna i međunarodna dimenzija obrazovanja i priznavanja prethodnoga učenja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u suorganizaciji s Europskim studentskim zborom održalo je aktivnost suradničkog učenja pod nazivom Studentski život tijekom i poslije pandemije COVID-19 (Student Life during and post COVID-19 pandemic).


U sklopu programa predstavljena je studija Student life during the COVID-19 pandemic lockdown: European-wide insights, koju je izradilo Sveučilište u Zadru u suradnji s Institutom za razvoj obrazovanja i Europskim studentskim zborom. Studiju je predstavila Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru koja je naglasila prednosti i nedostatke online studiranja. Među prednostima navedeni su fleksibilan raspored, autonomija u planiranju vremena, više vremena za učenje, više vremena za odmor, niži troškovi (nema putnih troškova), dobrobit bivanja s obitelji, zdravija prehrana, manje stresa.


>>>I hrvatski studenti žele 50% manje školarine: 'Plaćamo 20 tisuća kuna godišnje za tečaj, a ne studij!' Pokrenuli i peticiju...<<<


Po pitanju negativnih strana, ističu se odugovlačenje u učenju, cjelodnevni boravak pred računalom, nedostatak praktične nastave, nedostatak bliske interakcije s kolegama, nedostatak infrastrukture i pristupa studijskim materijalima, loša internetska veza, povećanje opterećenja itd.

Među glavnim podacima ističe se da većina studenata (57,43% ispitanika) preferira online predavanja uživo s profesorom u usporedbi sa snimanim materijalima (32,9%). Po pitanju seminara, studenti također preferiraju održavanja u stvarnom vremenu s profesorima, iako je čak njih 15% izjavilo da nije bilo online načina izvođenja seminara. Po pitanju praktične nastave, njih 20,23%, odnosno svaki peti student rekao je da nije postojala praktična nastava u nikakvom obliku.


Radno opterećenje veće nego prije


Više od polovice ispitanih studenta reklo je da je radno opterećenje veće nego prije. Studenti su naznačili su da im se radno opterećenje povećalo jer su profesori nadomjestili nedostatak predavanja na licu mjesta dodatnim zadacima.


Također, čak više od četvrtine učenika izjavilo je da su zabrinuti za svoje zdravlje skoro cijelo vrijeme, a usklađivanje odgovornosti sa studiranjem kao i životnih troškova je iznimno zabrinjavalo čak petinu ispitanika. Drugim riječima, petina je studenata izrazila zabrinutost vezanu uz svoje životne troškove.


Od studenata koji su radili ili su planirali raditi ovaj termin, 28,9% privremeno je izgubilo posao, dok je 12,2% trajno izgubilo posao. Za studente za koje je rad nužan za pokrivanje troškova studiranja ovo je bio velik faktor rizika. Studenti koji su trajno izgubili posao imali su niže razine sposobnosti za pokrivanje troškova studiranja i života u usporedbi sa svim ostalim skupinama studenata.


>>>Peticija uspjela? Studenti podigli prašinu zbog visoke školarine, s Veleučilišta odgovaraju: 'Razmatramo snižavanje cijena'<<<


Nedavno smo pisali o problemu studenata Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu koji su imali online nastavu, neke vježbe odgođene do daljnjeg, ali su i dalje morali plaćati punu školarinu. Zanimljiv je podatak i kako je čak 75,3% studenata reklo da su im školarine ostale iste bez obzira na prelazak na online nastavu. Manji postotak (13,8%) reklo je da su dobili fleksibilniji način otplate svojih školarina.


Češće odustaju od studiranja


Kako navode na službenim stranicama Ministarstva, "fokus je na emocionalnom i mentalnom zdravlju studenata, ali i na grupama studenata koji odustaju od studija zbog prelaska na online nastavu. U raspravi je naglašeno da je potrebno usmjeriti veći fokus na psihičke i mentalne posljedice pandemije na studente, posebno zbog smanjene socijalizacije, te da je unatoč brzoj tranziciji na digitalno učenje i podučavanje u 2020. godini pandemija u dugom roku povećala razlike među različitim skupinama studenata te osjetno smanjila njihovu motivaciju, što dovodi do povećanog rizika od odustajanja od studija".


Čitavu studiju možete pronaći na ovoj stranici.


studentski životpandemijalockdownkvaliteta studiranjaSveučilište u ZadruMinistarstvo znanostiEuropski studentski zborstatistikaškoalrineopterećenjementalno zdravlje studenatamotivacija

Prati nas na Instagramu!