Vodič za brucoše

Lockdown slomio mlade u Hrvatskoj! Psihijatrijski odjeli grcaju: 'Ovo je slično ratu, preplavljeni smo pacijentima…'

MojFaks | Nakon predavanja, 22.03.2021., Autor: Lidija B.



Sve je više slučajeva depresije i anksioznosti među mladima...
Foto: Stock-Asso via Shutterstock

U jeku pandemije, početkom godine, svaki peti srednjoškolac bio je depresivan, no stanje je sada još gore: psihijatrijski odjeli za djecu i mlade posljednjih tjedana preplavljeni su pacijentima, a broj hospitalizacija adolescenata zbog depresije i suicidalnog ponašanja dramatično raste.

Mjeseci on-line nastave, drastične promjene u funkcioniranju društva i obitelji i zatvorenost u četiri zida ostavili su traga na mladima, kojima će – ističu stručnjaci – tek kad pandemija prođe biti teško nositi se sa životnim problemima i obavezama koje ih čekaju, piše Novi list.


>>>Studiranje u pandemiji stresnije no ikad: Treba li studentima omogućiti zamrzavanje godine?<<<


"Mentalni su poremećaji izrazitiji što je kompleksnija situacija u društvu. Tako je za lockdown, jednu pojednostavljenu situaciju u društvu kada se svi bavimo jednom temom, karakteristično da je i mentalno zdravlje naizgled bolje jer se vidi manje akutnih poremećaja, i jer svi živimo u jednom akutnom i pojednostavljenom svijetu. Međutim, problem je kad popusti taj osjećaj da je samo COVID-19 važan", upozorava dr. sc. Josip Podobnik, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu.


Udvostručen broj pacijenata adolescenata u odnosu na period prije pandemije


U toj bolnici od posljednjeg popuštanja mjera uočljivo se, kaže, povećao broj pacijenata, pa i onih hospitaliziranih. Najčešće su to adolescenti koji dolaze zbog depresije i suicidalnih misli i ponašanja. "Njihov je broj u odnosu na doba lockdowna peterostruko veći, a u odnosu na razdoblje prije pandemije takvih je pacijenata dvostruko više", ističe Podobnik.


Život u pandemiji ostavio je traga na svima, a osobito mladima koji su u emocionalno najosjetljivijem razdoblju života. U suludim okolnostima u kakvima živimo već godinu dana teško je zadržati mentalno zdravlje, a psihijatar Podobnik uspoređuje to s posljedicama ratnog stanja.


>>>60% studenata nema više volje ni koncentracije za studij: 'Mladi će biti najveće preživjele žrtve pandemije'<<<


"Doba COVID-19 pojednostavljuje društvenu i kognitivnu shemu, makar svi na neki način ludujemo. Ali je to, tako da kažem, društveno prihvatljivo. Onda se i ta mentalna problematika manje vidi i većina mentalnih poremećaja zapravo funkcionira bolje. Nema pritiska škole, ide se na online, ne morate ići na posao, država se brine o vama… Kad se to popusti, onda se poremećaji javljaju većom snagom jer treba nadoknaditi propušteno. I u radnim uvjetima i u školskim uvjetima. I sada zato imamo nagli, upadljivi porast svih oblika mentalne simptomatike, uključujući depresivnost i suicidalnost", ističe Podobnik.


Sada više nema onoga: svi smo jedinstveni, svi smo po balkonima… To je slično ratnom stanju, tek kada ono prestane javlja se PTSP i raste stopa suicida. Može se reći da je mentalnih problema danas deset puta više nego za vrijeme lockdowna, a u odnosu na vrijeme prije COVID-19 pacijenata je dvaput više. Jer kompleksnost preživljavanja na poslu, u školi, sada je veća nego prije godinu dana, objašnjava dječji psihijatar, a nemjerljivo je kompleksnija nego kad smo svi »na covidu« i razmišljamo u jednoj mentalnoj shemi.


U vrijeme lockdowna mentalni su se problemi prikrili, pritisak škole se smanjio, a dečkima se otvorio prostor za više "gejmanja" i kockanja preko interneta. I djevojkama sa socijalnom fobijom ili fobijom od škole stanje se popravilo.


"Kompleksna problematika opsesivno-kompulsivnog poremećaja sada je ustvari prihvatljiva. Dijete koje se boji ići u školu da se ne zarazi prije šest mjeseci je imalo poremećaj, a sada je to odluka stožera", ilustrira dr. Podobnik za Novi list. Kaže kako se mentalni problemi nekad doista smanje, no nekad se samo prikriju jer su u doba pandemije – prihvatljiviji.


Djevojke na udaru


Najveće probleme u postcovid razdoblju, kaže, imat će oni najosjetljiviji: tinejdžeri koji su i ranije bili depresivni, skloni samoozljeđivanju, nestabilni… Teškoće će osjetiti i oni koji su se tijekom pandemije "prikrili", dakle mladi koji pate od socijalne fobije, mladi delinkventi… Na posebnom udaru su djevojke, jer su autodestruktivnost, samoozljeđivanje i depresivnost tipičniji za njih, dok je agresivnost prema van karakteristična za muški spol.


>>>Treba li 'ZAMRZNUTI' ovaj semestar? Studentica zagrebačkog fakulteta tvrdi: Ponašati se kao da je sve normalno je – nerealno!<<<


"U našu bolnicu u odnosu na prvih šest mjeseci karantene dolazi i pet do šest puta više djece, a to se povećanje u velikoj mjeri odnosi na cure koje su u ranoj i srednjoj adolescenciji", veli Podobnik. Djece mlađe dobi je, kaže, manje, i ona češće imaju simptome hiperaktivnosti i smetnji ponašanja. I njihov broj raste, ali se tu djecu uglavnom ne hospitalizira.


Kako roditelji trebaju postupiti ako uoče promjene u ponašanju svog tinejdžera? Potražiti stručnu pomoć, poziva psihijatar.


"Kad je u pitanju suicidalnost, autodestrukcija, samoozljeđivanje, treba uvijek stanje shvatiti krajnje ozbiljno. Ne postoji nitko tako pametan da može predvidjeti koji će slučaj završiti tragično, a koji neće. Ne postoji takav mozak koji to može reći. Tinejdžer koji se čini bolji, može prije počiniti suicid nego onaj koji je neprekidno u riziku. Svaki takav slučaj treba ozbiljno shvatiti i potražiti pomoć stručnjaka. To je nešto što treba liječiti, a to se ne može doma", upozorava Podobnik.


>>>Svi pričaju o psihičkom zdravlju i stresu: Pitali smo studente tko ih tješi u ovim kriznim vremenima i ne, nisu psiholozi<<<


Podaci iz vremena prije pandemije kažu da se depresija javlja u približno dva posto djece, te između četiri i osam posto adolescenata. Istraživanje ESPAD 2011. govori da 29 posto učenika barem jednom do 16. godine života razmišlja o tome da se ozlijedi ili si naudi na drugi način, a 8,4 posto učenika barem jednom je pokušalo izvršiti samoubojstvo.


mentalne poteškoćedepresijasuicidsuicidalne misliadolescentitinejdžeripsihički problemikoronaviruspandemijalockdownPodobnikonline nastava


Prati nas na Instagramu!