facebook,
whatsapp
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je 2020. godine akademski stupanj doktora znanosti steklo ukupno 615 osoba. Među njima je, a tako je konstantno zadnjih desetak godina, više žena, 57,6 posto ili njih 354, piše Slobodna Dalmacija. Lani je, što nije čudno, doktoriralo manje pristupnika nego 2019. godine, kada ih je bilo 680, te više nego upola manje od, recimo, najbolje 2012. godine, kada je u nas čak 1338 osoba steklo akademski stupanj doktora znanosti.
U Splitu doktoriralo najviše žena
Ono što je na ovu temu zanimljivo notirati jest da su u teškoj 2020. godini posebno "rasturile" znanstvenice Sveučilišta u Splitu. Naime, prema podacima DZS-a, upravo je na splitskom sveučilištu lani doktoriralo najviše žena od svih hrvatskih javnih sveučilišta – to jest udio žena koje su stekle doktorat znanosti u Splitu iznosio je čak 66 posto, što je znatno iznad državnog prosjeka. Brojkama – od 44 osobe koje su lani doktorirale na najvećem dalmatinskom sveučilištu, njih 29 su žene. Usporedbe radi, u Zagrebu je udio žena koje su lani doktorirale bio 56,2 posto.
>>>Apsolutna dominacija studentica: Ovo su hrvatski 'ženski' fakulteti kojima bez sumnje vladaju djevojke<<<
Za splitsko sveučilište to je veliki pomak kada je "ženska kvota" u pitanju. Na primjer, 2019. godine nove ženske znanstvene doktorske snage u Splitu (udio oko 52 posto) bile su pozicionirane tek na šestome mjestu, odnosno više žena od njih (u postotku) doktoriralo je na sveučilištima u Puli, Rijeci, Zadru, Zagrebu i Osijeku. Još davne 2004. godine, ilustracije radi, akademsku titulu doktora znanosti na Sveučilištu u Splitu postiglo je svega jedanaest pristupnika, a tek jedna od njih bila je žena. Doktorat znanosti ona je tada obranila na Ekonomskom fakultetu, a u godinama kasnije najviše žena znanstvenica tu će titulu stjecati uglavnom na Medicinskom fakultetu.
DZS za prošlu godinu nije dao precizne podatke o tome na kojim su visokim učilištima doktorirale žene u Splitu, ali je općenito navedeno da je kod 44 osobe koje su doktorirale najzastupljenije područje doktorskih disertacija bila biomedicina i zdravstvo (17), tehničke znanosti (9), društvene znanosti (7), prirodne znanosti (6), humanističke znanosti (3) te interdisciplinarno područje znanosti (2). Ono što je također važno jest da statistika pokazuje kako zadnjih godina većina svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj (lani oko trećine) dolazi iz dobne skupine od 30 do 34 godine života, a njih oko deset posto ima 29 i manje godina.
>>>Neki su studiji i dalje isključivo ŽENSKI ili MUŠKI – provjerite gdje dominiraju žene, a gdje 'testosteron'<<<
"Najprije moram reći da je za nas na Sveučilištu najbitnija osoba i doista ni u čemu ne radimo podjele prema spolu. Ipak, ne mogu ne primijetiti da su naše studentice nerijetko marljivije, ustrajnije, posvećenije, i u teškim prilikama iznesu svoju obvezu do kraja. Također, ideje za doktorate kolegice puno lakše donose, a u onome što započnu ustrajne su do kraja", komentira najnovije podatke prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu.
izvor: Slobodna Dalmacija
