V.K. u Karijera

Za nostrifikaciju diplome treba joj 6000 kuna, propustila i priliku za posao u struci... Razmišlja o odlasku iz Hrvatske

Svi znamo barem jednu osobu koja ima člana obitelji koji živi van Hrvatske, a možda čak i članove vlastite obitelji koji su otišli 'trbuhom za kruhom'. Možda se za ovaj potez pripremate i vi.

28. prosinca 2021 13:50
Studenti putuju

Studenti putuju Foto: Shutterstock

O ovom problemu priča se već godinama, mladi ljudi odlaze, ali promjena jednostavno nema. Proživljavamo veliki odljev mozgova jer mladi i stručni ljudi jednostavno ne mogu dobiti ili pronaći posao za koji su se godinama školovali.


Riječanka Vida Fućak jedna je od onih koji razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, a sve zbog birokracije našeg sustava.


>>>[VIDEO] Mladi liječnik rasplakao regiju: Nakon diplome otišao u Njemačku – o svemu snimio emotivni dokumentarac<<<


Agencija kaže jedno, Komora drugo


Iako je djevojka u kolovozu diplomirala i stekla zvanje magistre socijalnog rada koje je deficitarno zanimanje, ona trenutno radi u trgovačkom lancu. Vida je jedna od mnogih mladih i stručnih ljudi koja se bori s našom birokracijom nostrifikacije diplome jer je svoju diplomu stekla na ljubljanskom Sveučilištu.

Iako je to samo trebala biti formalnost, ispostavlja se da je nostrifikacija njene diplome nepremostivi problem koji zahtjeva vrijeme, novac i jako puno strpljenja, piše Novi List.


Cijela je situacija kulminirala nakon što je Vida izgubila garantirano mjesto u struci, pa je sad, iako s diplomom socijalne radnice, primorana raditi u trgovačkom lancu kako bi mogla prikupiti sredstva bez kojih neće moći do nostrificiranja diplome.


>>>Njemačka masovno priznaje 'balkanske' diplome: Treba im 400 tisuća radnika godišnje - najpopularniji medicinari, učitelji, inženjeri...<<<


"U kolovozu sam diplomirala na Fakultetu za socijalni rad u Ljubljani i odmah sam krenula u postupak priznavanja diplome te sam se javila Agenciji za znanost i visoko obrazovanje koja to provodi, međutim u startu sam shvatila da to neće biti lako jer sam tek diplomirala i još uvijek nisam dobila original diplomu, već imam uvjerenje o diplomi, a oni to ne priznaju. Također, mi je rečeno da moram potpisati izjavu da se ne namjeravam zaposliti na radno mjesto za koje sam se školovala, nego izvan struke. Sve mi to nije imalo nikakvog smisla. Uputili su me da se obratim Komori socijalnih radnika, što sam u rujnu i učinila i tamo sam pak dobila informaciju da se u Hrvatskoj mogu zaposliti bez nostrificirane diplome te da im se javim tri mjeseca prije stručnog ispita. Slušajući njih obustavila sam sve vezano za nostrifikaciju diplome. Otvorila mi se mogućnost da se zaposlim u jednom riječkom domu, a onda na dan kada sam trebala ići na razgovor za to radno mjesto, iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u dom je stigla uputa prema kojoj se socijalni radnik koji je regulirana profesija ne može zaposliti bez rješenja nadležne strukovne komore", priča Fućak za Novi List.


Vida Fućak Vida Fućak Foto: Foto: screenshot via novilist.hr/Screenshot

Vida razmišlja o odlasku... / Foto: screenshot via novilist.hr


Verifikacija diplome koštat će ju između 5 i 6 tisuća kuna


Vida se ponovno našla na samom početku, a na radno mjesto koje je trebalo pripasti njoj, zaposlene su dvije nekvalificirane osobe. Nakon što se ponovno obratila Komori, tek je iz trećeg pokušaja dobila odgovor da joj oni mogu pomoći s priznavanjem njene diplome. Kako nastavlja Vida, bila su joj potrebna tri mjeseca kako bi dobila samo točnu informaciju i objašnjenje što joj točno treba da bi mogla početi raditi u Hrvatskoj.


"Agencija za znanost i visoko obrazovanje priznavanje inozemne diplome naplaćuje 400 kuna, a Komora traži 2500 kuna. Pored toga moram prevesti i ovjeriti petnaestak dokumenata. Računam da će me verifikacija u konačnici stajati 5 do 6 tisuća kuna. Kako taj novac nemam, morala sam se zaposliti u trgovačkom lancu. Sad čekam prvu plaću kako bih mogla krenuti s cijelim postupkom. Nije mi jasno da se cijeli postupak za zanimanje koje je deficitarno ne može ubrzati. U cijeloj Hrvatskoj na tržištu rada nema socijalnih radnika, a ja s tom diplomom moram raditi u trgovačkom lancu, dok na radno mjesto za koje sam se školovala dolazi netko bez kvalifikacija", požalila se Vida.


>>>Skandal na logopediji u Mostaru: Obećavali im posao u Hrvatskoj, a sad ne mogu nostrificirati diplome<<<


S obzirom na situaciju u kojoj se našla, logično je bilo da je počela razmišljati o odlasku iz države, iako joj to ranije nije bilo ni u primisli.


"Gubim volju i želju za radom u Hrvatskoj"


"Gubim volju i želju za rad u Hrvatskoj. Očito je da institucije ne shvaćaju u koju situaciju stavljaju ljude. Šalju nam poruku da nas ne trebaju. Šaljem izvan Hrvatske svoj životopis. Čini mi se da ću se prije zaposliti u inozemstvu jer koliko sam saznala još me čeka i polaganje razlike ispita, a svaki ispit košta 750 kuna. To je dodatno financijsko opterećenje, a sve zajedno mi se čini izvan svake pameti u situaciji kad imamo Bolonju i kad smo u EU-u te je sve standardizirano. Još uvijek nisam dobila original diplomu jer do izdavanja originala prođe i 6 mjeseci. Također, nikako mi nije jasno da se uvjerenje o diplomiranju ne priznaje kao važeći dokument za nostrifikaciju, dok se za onoga tko je završio fakultet u Hrvatskoj priznaje za sve", pojašnjava razočarana Vida.


>>>'Nije sve u novcu, evo glavni razlog zašto smo vani i ne vraćamo se', istraživanje pokazalo da više od 80 posto mladih želi ostati u Njemačkoj<<<


Agencija tvrdi da je oprezna


Novom listu je Agencija za znanost potvrdila činjenicu da nostrifikaciju rade isključivo na temelju konačne javne isprave, a takav postupak objašnjavaju kao mjeru predostrožnosti. "Agencija za znanost i visoko obrazovanje u skladu s međunarodnim smjernicama, praksom, kao i u skladu s nacionalnim propisima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija provodi isključivo na temelju konačne javne isprave kojom se dokazuje završetak visokog obrazovanja koju je izdala nadležna inozemna obrazovna institucija", pišu iz Agencije.


Nadalje, oni shvaćaju potrebe podnositelja zahtjeva za priznavanje, no s obzirom na to da ne postoje propisi koji definiraju obaveznu formu i sadržaj potvrde koju mogu izdavati visokoškolske institucije za internu, točnije, nacionalnu upotrebu, vrlo je teško utvrditi je li riječ o vjerodostojnom dokumentu te je jednostavnija i potencijalna zlouporaba, odnosno krivotvorenje ovakvih potvrda, pišu.


Drugačije informacije na dokumentima


Nadalje, Agencija ima problem priznavanja diploma ako su nazivi ili neke druge informacije drugačije. Oni su u nekoliko navrata u postupcima priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije zaprimili potvrde na kojima navedeni naziv nije bio identičan onom koji je kasnije naveden na konačnoj javnoj ispravi, diplomi, te su se također javljale i druge neusklađenosti između ta dva dokumenta, kao što su datumi, klasne oznake, broj studenta i slično. Kako pojašnjavaju nadalje, Agencija je ta koja snosi pravnu odgovornost ako prihvati potvrdu kao konačan i relevantan dokument u postupku priznavanja.


Za poslodavce nostrifikacija nije nužna?


Također, iz Agencije javljaju da oni mogu izdati potvrdu o tome da su zaprimili zahtjev za pokretanje postupka priznavanja i da se rješenje može donijeti nakon primitka diplome. Uz to, napominju i da mogu izdati mišljenje o stečenoj kvalifikaciji te da temeljem Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija postupak priznavanja nije obavezan u Hrvatskoj, odnosno da poslodavci imaju diskrecijsko pravo odlučiti hoće li zaposliti osobu koja je stekla obrazovnu kvalifikaciju u inozemstvu i bez rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije.


>>>'Diktatura' liječničkih potvrda? Stroža pravila useljenja u dom: 'Noćila drugdje jer je nisu pustili unutra...'<<<


Ministarstvo i Agencija imaju različita mišljenja


S druge strane, u objašnjenju Ministarstva rada stoji da osobe koje su stekle odgovarajuće akademsko obrazovanje za socijalnog radnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora izvan Hrvatske, a riječ je o reguliranim profesijama, trebaju prije provođenja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi zatražiti i ishoditi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije od nadležne strukovne komore po čemu je očito da se diskrecijsko pravo poslodavca ne može u svim slučajevima jednako primijeniti.

 izvor: novilist.hr