Vodič za brucoše

Prvi u Hrvatskoj: otvara se Centar za integriranu i palijativnu skrb na Medicinskom fakultetu

MojFaks | Akademska četvrt, 10.08.2021., Autor: Vanessa K.



Ne moraš pitati starije kolege: stigao je vodič za brucoše!
Foto: Foto: screentshot via Facebook@Sveučilište u Rijeci

Osim što je od iznimne važnosti raditi na konstantnom unapređenju, posebice medicinske struke i izučavanju mladih liječnika, bitno je održavati dobar odnos liječnika i pacijenta. 'Od liječnika se zahtijeva posebna sprema jer bez obzira na sve napore, ishod je uvijek jednak: mrtav pacijent i ucviljena obitelj'

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci opet se širi. Osim iznimno tražene Farmacije kao novog studijskog programa i fekalne banke koja pomaže u liječenju crijevnih bolesti, sa Sveučilišta imaju još jednu dobru vijest: osniva se Centar za integriranu i palijativnu skrb.

KBC Rijeka bila je prva bolnica koja je prepoznala potrebu sustavnog uvođenja palijativne i integrirane skrbi u rutinski rad, pa će i ovaj novoosnovani Centar djelovati u okviru tog Zavoda, piše Novi List.

Voditeljica radne skupine prof.dr. Karmen Lončarek je izjavila kako je ovaj Centar neophodan radi daljnjeg razvoja i unaprjeđenja skrbi, a još više radi obrazovanja mladih liječnika. Ideja iza Centra je da se znanstveno – istraživačkim, edukativnim i stručnim djelovanjem izgradi model integrirane dugotrajne skrbi.


>>>Tek pokrenut, a već jedan od najtraženijih studija u Hrvatskoj: Mjesta samo 30, a prijavilo se skoro 600 maturanata<<<


„Opći trend razvoja medicine jest da postaje sve kompleksnija, a istovremeno sve jače fragmentirana. Zbog komodifikacije se zdravlja pak cijeli zdravstveni sustav sve više temelji na uslugama te se gubi učinak skrbi. Sve te suprotstavljene silnice zajedno rezultiraju diskontinuitetom i lošijom kvalitetom skrbi, a dokaz za to su loši ishodi liječenja poput, primjerice, visoke izbježive smrtnosti ili loših ishoda u onkologiji“, ističe prof. dr. Lončarek.


Imamo samo jednu knjigu o shizofreniji, a starija je od 10 godina!


„Možemo za primjer uzeti psihijatrijskog pacijenta s kojim psihijatar mjesečno provede 15 ili 20 minuta u razgovoru, a sve je ostalo vrijeme taj pacijent prepušten obitelji koja nema potporu. Uzela sam upravo taj primjer jer sam se bavila istraživanjem literature koja je dostupna obiteljima takvih pacijenata i došla do saznanja da je u Hrvatskoj dostupna tek jedna knjiga o shizofreniji koja je objavljena prije deset i više godina. Stoga suvremena zdravstvena zaštita ne može postojati bez multisektorske i intersektorske suradnje jer su to danas temelji cjelovite skrbi. Hrvatski zdravstveni sustav i dalje se temelji na akutnom, epizodnom modelu skrbi s malim naglaskom na samoskrb pacijenata, zbog čega je slabo podešen za podmirivanje dugotrajnih i fluktuirajućih potreba kroničnih pacijenata", ističe prof. dr. Lončarek, a prenosi Novi List.


Paternalistički i partnerski odnos odbacuju – terapijski savez je ključan!


Prof.dr. Lončak nadalje komentira i kako je došlo do velike transformacije po pitanju odnosa između pacijenta i liječnika, a edukacija mladih liječnika je ostala na istom mjestu. Drugim riječima, odnos liječnika i pacijenta se mijenja, a koncept učenja liječnika o tome je ostao star i nepromijenjen.


>>>Otvara se prva fekalna biobanka u Hrvatskoj: Donirati mogu i studenti – potpuno anonimno<<<


Detaljnije pojašnjeno, paternalistički model odnosa liječnika prema pacijentu pokazao se neuspješnim, a partnerski model odveć plošnim. Uspješan odnos liječnika i pacijenta ostvaruje se kroz terapijski savez, to jest povjerljivi i pomažući odnos u kojemu liječnik i pacijent dijele iste ciljeve liječenja, ali koji nije simetričan poput prijateljstva.


Centar za integriranu i palijativnu skrb će raditi na povezivanju sa srodnim centrima i inicijativama na Sveučilištu u Rijeci i s drugim visokoškolskim institucijama, stručnim komorama, ekspertnim centrima u zemlji i Europi, civilnim društvom te posebno udrugama pacijenata, najavila je voditeljica. Pružat će i savjetodavne usluge svima koji žele unaprijediti vlastitu stručnu praksu putem integracije skrbi, interdisciplinarnog rada, pružanja holističke i palijativne skrbi.


>>>Nikad veća navala na ovaj faks: Brucošima nude novac i smještaj, ali samo ako upišu studij sljedeće godine<<<


Medicina je fragmentirana – 'Našli smo se u situaciji gdje dermatolog ili oftamolog moraju znati rukovati respiratorima'


„Novi trendovi u zdravstvenoj zaštiti, poslovanju, tehnologiji i edukaciji u zdravstvu, kao i novi standardi u tim područjima, imanentno vode u fragmentaciju. Time se medicina udaljuje od svoje suštine, sve manje ispunjava svoju svrhu i sve manje pomaže ljudima. Upravo je epidemija COVID-19, kad su se oftalmolozi i dermatolozi zatekli rukujući respiratorima u COVID-centrima, pokazala koliko je važno da liječnici imaju edukacijsku osnovu široku i zaokruženu. Procesi integracije skrbi ponekad izazivaju otpor jer ih se doživljava kao ulaženje u tuđi teritorij, primjerice, kad bolnički konzultant posjećuje pacijente u njihovim kućama, što je domena izabranog liječnika opće i obiteljske medicine. Utoliko je važnije sustavno mijenjati edukacijski pristup tom pitanju. Pozicija je palijativne skrbi unutar paradigme integracije posebna“, komentirala je za Novi list trenutno stanje u ovoj grani medicine.


Palijativna je skrb po svojoj suštini integrirana, ali je specifična po tome što je uloga liječnika da bude podrška medicinskoj sestri, dok je inače obratno“, zaključuje voditeljica uz napomenu kako se palijativna medicina temelji na pacjentovim potrebama, a ne na dijagnozi i prognozi, kako je to slučaj u ostalim medicinskim granama.
„I napokon, palijativna skrb zahtijeva od liječnika posebnu spremu jer usprkos svim njegovim naporima, znanju i vještinama, ishod će uvijek biti jednak: mrtav pacijent i ucviljena obitelj“, objašnjava prof. dr. Lončarek.


>>>Tko je kriv za debakl na prijemnom za Medicinu? S faksa tvrde: 'Učenici zadnje 2 godine uče u vrlo teškim uvjetima'<<<


Postavljanje novih standarda kroz tri radne skupine


Voditeljica radne skupine nadalje pojašnjava da je proces specijaliziranja i fragmentiranja medicine produbio jaz između formalne i neformalne, laičke i profesionalne, zdravstvene i socijalne skrbi te strahovito poskupio cijenu skrbi, a da bi zdravstveni i socijalni sustavi ostali financijski održivi, neophodno je prebaciti dio tereta na laike, ali ne financijski, već teret konkretne skrbi.
To znači osnaživanje i podršku laičkoj i neformalnoj skrbi, samoskrbi te skrbi u zajednici. Stoga će se stručno djelovanje Centra usmjeriti na širenje i implementaciju već postojećih saznanja i praksi na razini sadašnjice. U tu će se svrhu formirati tri radne skupine: pretklinika, internističke grane te kirurške struke, za uvođenje programa i načela integrirane i palijativne skrbi u respektivne kolegije i na svim obrazovnim razinama.


>>>I sljedeće godine u istome stilu? Na ovom sveučilištu već odlučili – predavanja najesen i dalje u hibridnom obliku<<<


„Cilj je da se integracija i holistika ne zatvore u okvir zasebnih kolegija, već da se uvedu kao djelatni principi koji prožimaju sveukupne nastavne sadržaje te buduću praksu mladih liječnika. Sadašnji je trend u nastavi ponuda izbornih predmeta usmjerenih na vrlo uska područja koja daju specijalizirana znanja umjesto da se budućim liječnicima ponude interdisciplinarne teme. Jednako tako uopće ih se ne podučava kako se povezati s laicima“, kaže za kraj voditeljica radne skupine.


Izvor: novilist.hr



Medicinski fakultet Sveučilišta u RijeciMedicinski fakultetPalijativna skrbsocijalni radCentar za integriranu i palijativnu skrbKarmen Lončarekmedicina


Prati nas na Instagramu!